Govoreći na temi odgovora Europske unije na ekstremne meteorološke događaje i njihov utjecaj na zaštitu europskih urbanih područja i kulturne baštine, Picula je naglasio kako, prema javno dostupnim podacima, potapanje prijeti čak 37 mjesta na Sredozemlju, među kojima su i navedeni hrvatski gradovi, a u opasnosti od erozije su 42 mjesta.

'Krajnje je vrijeme da proglasimo klimatsku krizu te hitno usvojimo i implementiramo mjere za preokretanje trendova globalnog zatopljenja', istaknuo je.

Naime, Sredozemni bazen je prema međunarodnim rezultatima klimatskog modeliranja označen je kao klimatska 'vruća točka' s posebno izraženim učincima klimatskih promjena.

Prema izvještaju Europske agencije za okoliš (EEA), Hrvatska spada u skupinu od tri europske zemlje s najvećim kumulativnim udjelom šteta od ekstremnih vremenskih i klimatskih događaja u odnosu na bruto nacionalni proizvod, što je golema opasnost za našu ekonomiju, koja je nažalost u visokom postotku ovisna o prihodima iz turizma i poljoprivrede koji čine i do četvrtine BDP-a. Prema EEA, štete od ekstremnih klimatskih događaja su Hrvatskoj od 1980. do 2013. godine iznosile oko 2,25 milijardi eura, odnosno oko 68 milijuna eura godišnje.

Tranzicija europskih otoka na obnovljive izvore energije, čiji se pilot projekti provode uz financiranje Tajništva za otoke Europske komisije, a u kojima sudjeluje i deset hrvatskih otoka, dobar je putokaz za to što treba činiti kako bismo trendove globalnog zatopljenja usporili i dugoročno preokrenuli, ističe Picula.

Za Europu u cjelini, ali posebno za Hrvatsku, od iznimne je važnosti da se smanji akutna ranjivost sektora poljoprivrede, šumarstva, ribarstva, energetike i turizma jer njihova uspješnost značajno ovisi o klimatskim uvjetima.

Kako bi se olakšao i kompenzirao prelazak na obnovljive izvore energije onima koji će najviše biti pogođeni tranzicijom, Europski je parlament u svom privremenom izvješću o Višegodišnjem financijskom okviru za 2021 - 2027 predložio uvođenje posebnog fonda od 4,8 milijardi eura. Cilj fonda bio bi rješavanje društvenih, društveno-ekonomskih i okolišnih utjecaja na radnike i zajednice tijekom tranzicije.

'Osim kulturne baštine, direktno ugroženi će biti i naši građani jer čak trećina stanovnika EU živi uz obalni pojas, do 50 km od obale. Neprocjenjivo kulturno nasljeđe je odoljelo povijesnim izazovima stotinama i tisućama godina, nemojmo dopustiti da ga unište klimatske promjene koje smo sami uzrokovali', zaključuje Picula.