U godinama prije krize hrvatsko gospodarstvo je raslo po stopama od četiri do pet posto, a danas doživljava šestu godinu recesije i trenutno je od najgorih u Uniji, s prognoziranom stopom pada BDP-a od 0,5 posto.

Javni dug lani je premašio granicu od 60 posto BDP-a, a nezaposlenost mladih prelazi 40 posto, što je jedna od najviših stopa na kontinentu, podsjeća Financial Mirror, pitajući se koliko takvo stanje odgovara zahtjevima EU-a da u njezino članstvo mogu ući samo države dovoljno snažne i konkurentne da mogu napredovati unutar Unije.

Kad je Hrvatska ušla u Uniju, Vlada se nadala da će jačanjem konkurentnosti hrvatsko gospodarstvo bolje pozicionirati na tržištu EU-a te da će iskoristiti novac iz europskih fondova. Međutim, čini se da je Vlada bila nespremna iskoristiti pružene prilike. Hrvatska je dosad iskoristila samo 18 posto od ukupno raspoloživih sredstava iz europskih fondova u razdoblju od 2007. do 2013, a pravni sustav ostao je daleko od EU standarda.

Premda je Hrvatska zbog obrazovane radne snage i povoljnog geografskog položaja atraktivna ulagačka destinacija, investitore ometaju birokratske prepreke i često mijenjanje zakona.

Kratkoročni izgledi nisu za pohvaliti, ali ipak nije sve tako crno, ističe Financial Mirror. Dobro je da su i vlast i oporba sada svjesne da trebaju učiniti više za privlačenje i zadržavanje stranih investitora.

Osim toga, Hrvatska ima nekoliko jakih strana. Unatoč tome što jedina nije profitirala od oporavka eurozone, snažan bankovni sustav pretežito u vlasništvu velikih stranih banaka sprečava reprizu grčkog ili ciparskog scenarija u Hrvatskoj.

Postoje i dobri preduvjeti boljih izgleda za 2015. i godine koje dolaze. Vlada je pokrenula strukturne reforme za poboljšanje na tržištu rada i u sustavu socijalne skrbi, kao i za poboljšanje investicijske klime. Ako uspiju, to bi moglo potaknuti zapošljavanje i industriju, s pozitivnim posljedicama za gospodarstvo. Tako bi se Hrvatska uskoro ipak mogla naći u boljem položaju da aktivno koristiti svoje članstvo u EU.

Iako je ulazak u EU svojevrsna 'zlatna karta' za bolju ekonomsku budućnost, ipak je svaka članica za sebe odgovorna za postizanje ekonomskog blagostanja, zaključuje Financial Mirror.