Rezultat Indeksa percepcije korupcije 2016. za Hrvatsku je 49 bodova, što je dva boda manje nego prošle godine, čime je ona pala sa 50. mjesta na kojem je bila lani na 55.

'To pokazuje da se u Hrvatskoj problem korupcije u javnom sektoru još uvijek ne rješava na zadovoljavajući način. Uz politička previranja i ponovljene izbore, 2016. godinu u Hrvatskoj je obilježio niz korupcijskih afera, od kojih su mnoge bile vezane uz članove bivše vladajuće koalicije, a koje su potvrdile snažnu potrebu za regulacijom lobiranja. Stoga će važni kriteriji za ocjenu nove Vlade biti upravo integritet i povjerenje u njezine članove, te poštivanje neovisnih institucija, medijskih i građanskih sloboda i demokratskih standarda', piše u uvodu izvještaja Transparency Internationala.

'U zemljama s populističkim ili autokratskim vođama često vidimo da su demokracije u silaznoj putanji te zabrinjavajući obrazac pokušaja da se obračuna s civilnim društvom, ograniče slobode medija i oslabi neovisnost pravosuđa', kazao je predsjedavajući Transparencyja Jose Ugaz.

'Samo ako postoje sloboda izražavanja, transparentnost u svim političkim procesima i snažne demokratske institucije građansko društvo i mediji mogu osigurati da oni na vlasti odgovaraju i borba protiv korupcije može biti uspješna', dodao je.

Prema godišnjem indeksu Transparencyja za 2016. 69 posto od 176 zemalja imalo je manje od 50 bodova na ljestvici od 0 do 100 na kojoj su zemlje s najviše bodova najmanje korumpirane.

Transparency to objašnjava 'raširenom i dubokom korupcijom javnog sektora'.

Danska, Novi Zeland i Finska najmanje su korumpirane zemlje s 90, 90 i 89 bodova dok su najkorumpiranije tri zemlje Sjeverna Koreja (12 bodova), Južni Sudan (11 bodova) i Somalija (10 bodova) koja je na začelju zadnjih deset godina.

SAD je na 18. mjestu dva mjesta niže u odnosu na prethodnu godinu, a utjecaj nove administracije Donalda Trumpa pokazat će se tek sljedećih godina.

'Trump ima podvojeni odnos prema pitanju korupcije', kazao je regionalni direktor Transparencyja za Ameriku Alejandro Salas za dpa.

'S jedne strane on je vodio kampanju protiv korupcije poručivši da želi 'protresti' vladajuću garnituru i vratiti moć narodu no s druge šalje zabrinjavajuće signale da bi se korupcija mogla oteti kontroli', kazao je Salas.

Najveći pad zabilježio je Katar nakon skandala s FIFA-om i izvješća o kršenju ljudskih prava.

Zemlje s autokratskim vođama poput Mađarske i Turske posljednjih godina padaju na ljestvici dok je Argentina koja se riješila populističke vlade zabilježila pomak nabolje, piše Transparency.

Transparency poručuje kako se začarani krug korupcije i neravnomjerne raspodjele moći i bogatstava u društvu može razbiti tako da prestane obrazac 'šetanja' između visokih položaja u poslovnom svijetu i u politici. Poziva i na veću kontrolu banaka i drugih tvrtki koje omogućavaju pranje novca i poziva na zabranu skrivanja pravih vlasnika tvrtki.