Kupnjom 12 višenamjenskih borbenih zrakoplova hrvatski vojni proračun ove će godine prvi put premašiti dva posto BDP-a, a po izdvajanju za opremu i modernizaciju Hrvatska je skočila na prvo mjesto među 30 članica NATO-a, s 10,3 posto u 2020. na 43,5 posto vojnog proračuna za ovu godinu.
NATO je u petak, uoči sastanka na vrhu čelnika 30 zemalja članica, objavio najnovije podatke s procjenama o izdvajanju za obranu po državama članicama.
Zbog različitih podataka iz raznih izvora, različitih procjena rasta BDP-a te u nacionalnim definicijama troškova za obranu i NATO-ovoj definiciji, podaci koje Savez objavljuje mogu se razlikovati od brojeva koje objavljuju nacionalne vlasti.
NATO je 2014. zacrtao cilj da članice povećaju izdvajanje za obranu na najmanje dva posto svoga BDP-a do 2024., a od toga 20 posto za vojnu opremu.
vezane vijesti
Prema godišnjem izvješću za 2020. koje je glavni tajnik Jens Stoltenberg objavio sredinom ožujka ove godine, prošle je godine cilj od dva posto ostvarilo 11 država članica.
Najveći udio svoga BDP-a izdvajaju Sjedinjene Države, 3,73 posto, Grčka (2,6 posto), Estonija (2,3 posto) i Velika Britanija (2,32 posto).
Po tim podacima, Hrvatska je bila na 1,83 posto BDP-a. Najmanje izdvajaju Luksemburg s 0,57 posto, Belgija s 1,07 posto, Slovenija (1,10 posto) i Španjolska (1,17 posto).
Hrvatska je bila među članicama koje najmanje izdvajaju za vojnu opremu, bila je predzadnja s 10,3 posto i iza nje je samo Slovenija 4,6 posto.
Prema podacima objavljenim u petak, hrvatski vojni proračun za 2021. skočio je na 2,79 posto BDP-a i Hrvatska je treća po izdvajanju za obranu. Prva je Grčka s 3,82 posto BDP-a, druge Sjedinjene Države s 3,52 posto.
Kada je riječ o udjelu vojnog proračuna koji je namijenjen za opremu i modernizaciju, Hrvatska je skočila na prvo mjesto prema procjeni za ovu godinu.
S prošlogodišnjih 10,3 posto izdvajanje za opremu, skočila je na 43,5 posto vojnog proračuna za ovu godinu.
Prema podacima iz ožujka ove godine, Hrvatska je bila među tri zemlje koje najveći dio svog obrambenog proračuna troši na plaće vojnika i drugih zaposlenih u obrani. Grčka je bila na prvom mjestu sa 75,6 posto, Hrvatska na drugom sa 71,7 posto, a Slovenija na trećem sa 66,5 posto.
Kupnjom borbenih zrakoplova i to se promijenilo. Sada troškovi za osoblje iznose 45,7 posto vojnog proračuna, za infrastrukturu ide 9,4 posto, a za opremu i modernizaciju 43,5 posto vojnog proračuna.
