Oko 1,77 milijuna vozila nestalo je prošle godine sa autocesta u Hrvatskoj, jer je na svim najvažnijim pravcima zabilježen pad prometa u rasponu od 3 do 7 posto. Hrvatske autoceste zaradile su od cestarine 1,305 milijardi kuna, te su unatoč padu prometa imale povećan prihod za 31 milijun kuna (plus 2,44 posto), što je efekt poskupljenja cestarine od 15 posto iz lipnja prošle godine
Od pet prometnih pravaca pod ingerencijom HAC-a najveći pad prometa imaju autoceste Zagreb – Goričan i Beli Manastir – Osijek – Svilaj (7 posto), nakon čega slijedi Zagreb – Split – Vrgorac s padom prometa od 4,72 posto. Upravo je na Dalmatini prošle godine bilo oko 540.000 vozila manje nego 2011. godine, što je značajan podatak u kontekstu turističke sezone kada je i najveće opterećenje na prometnom pravcu prema Dalmaciji, piše Novi list
Negativni prometni trendovi vrijede i za veliki dio europskih zemalja, ali je Hrvatska vrlo važnoj statističkoj kategoriji prosječnog dnevnog prometa na autocestama na začelju među dvadesetak europskih zemalja, koje su analizirane od strane ASECAP-a (Europsko udruženje koncesijskih društava za autoceste i objekte s naplatom cestarine).
S brojkom od 12.275 vozila dnevno na autocestama Hrvatska se nalazi na uvjerljivo posljednjem mjestu uz napomenu kako prva bolje plasirana zemlja Nizozemska ima prosjek od 15.940 vozila, nakon čega slijede Portugal i Španjolska sa gotovo 20.000 vozila u prosjeku.
Usporedba sa zemljama kao što su Francuska (27.017), Velika Britanija (35.716) ili Italija (40.853) za Hrvatsku nema previše smisla osim što navedene brojke očito pokazuju da je 1.250 kilometara autocesta u RH previše ukoliko se uzme u obzir rentabilnost izgrađene prometne mreže.
Usporedbe radi, susjedna Slovenija ima dva i pol puta bolju iskorištenost autocesta, jer ima prosjek prometa od 28.930 vozila dnevno, prvenstveno zbog toga što se odlučila na sustav vinjeta, koji je daleko atraktivniji za učestale korisnike, posebno prijevoznike tereta.
