Glavni tajnik NATO-a u četvrtak je objavio godišnje izvješće za 2023. s detaljnim podacima o izdvajanju država članica za obranu.

Prošla je godina bila deveta uzastopna u kojoj su članice ukupno gledajući povećale vojne proračune i rekordna po povećanju od jedanaest posto.

NATO procijenjuje da će europske članice NATO-a u 2024. investirati ukupno 470 milijardi američkih dolara u obranu, što je ravno iznosu od dva posto njihova ukupnog BDP-a i da će prvi put dvije trećine članica dosegnuti cilj od dva posto.

Hrvatska je od 2014. do 2023., prema cijenama iz 2015., povećela svoj obrambeni proračun s 892 milijuna američkih dolara na milijardu i 136 milijuna, što je povećanje od 27,5 posto.

To je jedno od manjih povećanja među članicama. Litva je u proteklih devet godina povećala troškove za obranu za čak 302 posto, Mađarska 213 posto, Latvija za 208 posto i Poljska 190 posto.

Poljska najviše izdvaja za obranu u odnosu na svoj BDP - 3,92 posto, ispred Sjedinjenih Država 3,24 posto, Grčke 3,05 posto. Najmanje izdvajaju Luksemburg 1,01 posto, Španjolska 1,24 posto i Portugal 1,48 posto.

Hrvatska je najbliže cilju od dva posto bila 2021. kada je plaćena najveća tranša za nabavu borbenih zrakoplova Rafale - 1, 97 posto BDP-a. Sljedeće, 2022. to je palo na 1,79 posto.

Hrvatska je po glavi stanovnika 2014. izdvajala 210 američkih dolara za obranu (po cijenama iz 2015.), a 2023. procjenuje se da će to dosegnuti 291 dolar.

Najviše po glavi stanovnika izdvajaju Amerikanci 2101 dolar (procjena za 2023.), zatim Norveška 1445 dolara, Danska 1208, Finska 1146, Velika Britanija 1077 američkih dolara.

U pogledu strukture troškova za obranu, Hrvatska zadovoljava kriterij da se najmanje 20 posto od obrambenog proračuna izdvaja za opremu. Prema procjeni za 2023., za nabavu opreme Hrvatska je izdvojila 23,9 posto svoga obrambenog proračuna. Najveći postotak izdvojile su Poljska - 53,6 posto i zatim Finska 50,8 posto, pokazuju podaci NATO-a.