Hrvatska i Izrael ubuduće će prisnije surađivati u suzbijanju kibernetičkih napada, a sporazum o suradnji u četvrtak su u Tel Avivu potpisali hrvatski ministar unutarnjih poslova Davor Božinović i glavni direktor izraelskog Nacionalnog ureda za kibernetiku Yigal Unna
U izjavi za Hinu Unna je istaknuo da mu je velika čast potpisati ovaj 'povijesni sporazum' između Hrvatske i Izraela o kibernetičkoj sigurnosti koja je jedna od temeljnih prijetnji i potreba svih zemalja što dijele iste vrijednosti.
'Susrećeno se sa sve više prijetnji i moramo se držati zajedno', kazao je Unna dodajući da Hrvatska i Izrael sada imaju put kojim će Europu i 'naše dvije zemlje' zaštititi od kibernetičkih ugroza. 'Nadam se što većem broju aktivnosti i programa na kojima ćemo raditi zajedno kako bi podigli našu kibernetičku sigurnost', kazao je Unna.
vezane vijesti
Božinović je istaknuo da je institucija s kojom je potpisao ugovor među vodećim agencijama ove vrste u svijetu.
'Naš život se sve više seli u digitalnu sferu i zbog toga je potrebo zaštiti sve ono s čime raspolažemo i čime se danas bavimo, a Izrael je tu jedna od vodećih zemalja u svijetu', kazao je Božinović Hini.
'Za nas je ovo veliki iskorak i velika čast, radujemo se budućoj suradnji u zaštiti interesa naših država i ljudi', dodao je ministar.
U MUP-u ističu da broj, ozbiljnost i međunarodna priroda kibernetičkih napada iziskuje od država sve veće napore, inovativnost, ali i suradnju među državanma. Suradnja na nacionalnoj, regionalnoj i međunarodnoj razini je neophodna za ispravno funkcioniranje i sigurnost digitalnog okruženja pa su u MUP-u uvjereni da će ovaj sporazum pridonijeti kibernetičkoj sigurnosti Hrvatske, njenih građana i institucija.
Kibernetičke prijetnje šire se na sve više područja
'Sva naša iskustva su i vaša', kazao je Unna koji je prije potpisivanja sporazuma hrvatskom izaslanstvu predstavio rad svoje agencije.
Nacionalni ured za kibernetiku odgovaran je izravno premijeru i u rangu je s ostalim sigurnosnim institucijama poput obavještajnih službi.
Istražuje nedozvoljene ulaze u računala iz raznih pobuda – od ugroza političkih, gospodarskih i financijskih institucija do mogućih napada na 'kritičnu infrastrukturu' poput energetskih i komunalnih postrojenja, ali i zdravstvenog sustava, prometa, plasiranja lažnih vijesti te utjecaja na demokratske i izborne procese.
Prije desetak godina kibernetičke prijetnje odnosile su se uglavnom na upade u elektronsku poštu, no danas ih je mnogo više i usmjerene su čak i na tržišta kripto valuta te GPS sustave kojima se mogu, primjerice, bez ikakvih tragova i upozorenja na upravljačkim sustavima povećati brzina ili skretati putanja zrakoplova.
Izraelska iskustva na tom su području od posebne važnosti jer iza velikog broja kiberntičkih napada stoje hakeri iz Palestine, Sirije i Irana, kazao je Unna.
Kako bi se što uspješnije suočio s takvim prijetnjama Izrael je uspostavio jedinstveni centar za cyber napade i uveo hitni broj 119 na koji se uočene prijetnje mogu prijaviti. Česte su situacije, ističu izraelski stručnjaci, da ih na nepravilnosti upozoravaju moralni hakeri svjesni mogućnosti zlouporaba u cyber prostoru.
