Dan državnosti slavi se u spomen na 25. lipnja 1991. godine, kada je Hrvatski sabor donio povijesnu odluku o pokretanju postupka razdruživanja od ostalih republika tadašnje SFRJ, na temelju plebiscitarne volje građana iskazane na referendumu održanom 19. svibnja 1991. godine.

"S neskrivenim zadovoljstvom i ponosom obznanjujemo svim republikama i saveznim tijelima SFRJ, objavljujemo cijelom svijetu suverenu volju hrvatskog naroda i svih građana Republike da se današnjim danom Republika Hrvatska proglašuje samostalnom i suverenom državom, te pozivamo sve vlade i parlamente svih država da prihvate i priznaju čin slobodne odluke hrvatskoga naroda, čin slobode kojim još jedan narod hoće postati punopravnim članom međunarodne zajednice slobodnog svijeta", istaknuo je tom prigodom prvi hrvatski predsjednik Franjo Tuđman, čiji su govor putem radija i televizije pratili milijuni građana.

Posredstvom međunarodne zajednice, radi lakših pregovora o razdruživanju među bivšim jugoslavenskim republikama, Brijunskom deklaracijom utvrđen je tromjesečni rok odgode primjene Ustavne odluke od 25. lipnja 1991. godine. Odluka kojom je Sabor proglasio okončanje postupka razdruživanja donesena je 8. listopada 1991. godine.

Hrvatska je u vrijeme donošenja Ustavne odluke o suverenosti i samostalnosti Republike Hrvatske, a još od kolovoza 1990. godine, bila izložena oružanoj agresiji srpskih ekstremista i JNA. Četvrtina hrvatskog državnog teritorija bila je pod okupacijom, pa je hrvatski narod ustao u obranu domovine koja je pretrpjela teška razaranja i brojne ljudske žrtve.

Najveći dio okupiranoga područja oslobođen je 1995. godine vojno-redarstvenim akcijama "Bljesak" i "Oluja", a preostalo okupirano područje u istočnoj Slavoniji, Baranji i zapadnom Srijemu mirno je reintegrirano u ustavno-pravni poredak Hrvatske 1998. godine.

Od 1. travnja 2009. godine Hrvatska je punopravna članica NATO-saveza, a članicom Europske unije postala je 1. srpnja 2013. godine.

Do 2001. godine Dan državnosti se obilježavao 30. svibnja u spomen na konstituiranje prvog višestranačkog Sabora 1990. godine, a danas se taj datum obilježava kao spomendan – Dan Hrvatskog sabora.

U povodu Dana Državnosti, zajednički vijenci predsjednice Republike Kolinde Grabar-Kitarović, predsjednika Hrvatskoga sabora Gordana Jandrokovića i predsjednika Vlade Andreja Plenkovića bit će položeni na Oltar Domovine na Medvedgradu, na groblju Mirogoju ispred spomenika "Glas hrvatske žrtve - Zid bol", ispred Središnjega križa branitelja i na grob prvoga hrvatskog predsjednika Franje Tuđmana, te na Zajedničku grobnicu za neidentificirane žrtve iz Domovinskog rata na Krematoriju.

Kardinal Josip Bozanić služit će Svetu misu za Domovinu u crkvi Sv. Marka, a predsjednica Grabar-Kitarović organizirat će svečani prijam u Uredu predsjednice na Pantovčaku, na kojem se očekuje dolazak državnih dužnosnika i uglednih uzvanika iz diplomacije, te kulturnoga i javnoga života.