U posljednje dvije godine Hrvatska se prestala vrtjeti u beskonačnim krugovima u kojima je vanjska politika u pravilu bila nezakonito dijete unutrašnjih obračuna, predrasuda i neznanja – od odnosa prema Europi, do odnosa prema Haagu, od propasti ZERP-a, do odnosa sa susjedima, od parohijalnog zagledavanja u vlastiti pupak, do prvih prodora na globalnu pozornicu. Nema dvojbe da su i Jadranka Kosor svojim slovenskim i europskim otvaranjima i Ivo Josipović globalnim nastupima i novim odnosima prema istočnim susjedima napravili značajne iskorake, dok su konačno utihnule poslovične vanjskopolitičke svađe između Pantovčaka i Markovog trga

No vanjska politika još uvijek ostaje taocem domaćih sukoba, kao što je dokazala i nedavna rasprava u Saboru, dok je niz afera u diplomaciji doveo do vrlo dvojbenih reforma u Ministarstvu vanjskih poslova. Hrvatska je oborila rekord u duljini pregovora s EU-om, a tek čini prve korake u prepoznavanju globalnih problema, izgradnji vlastitog imidža i identiteta, gospodarskoj i kulturnoj diplomaciji, pa tek treba dokazati da ti prvi zaokreti znače i temeljite promjene u hrvatskom odnosu prema svijetu.

Dražen Vukov Colić utemeljitelj je i glavni urednik tjednika Danas, urednik kulture Vjesnika, kazališni kritičar i kolumnist u Vjesniku, Novom listu i tportalu, Vjesnikov dopisnik iz New Yorka i Bonna, kolumnist i novinar godine u izboru HND-a, veleposlanik u Austriji i Bugarskoj, vođa Radne skupine predsjednika Stjepana Mesića za promicanje hrvatskog imidža i identiteta, član Savjeta za vanjsku politiku predsjednika Ive Josipovića, predavač javne diplomacije na Višoj školi za međunarodne odnose i diplomaciju u Zagrebu.

Hrvatska vanjska politika iscrpljena je u svoje dvije strateške orijentacije: članstvom u NATO-u i EU. Proces pridruživanja EU obilježen je nesrazmjerom njegove važnosti i značenja za budućnost hrvatskih građana, s jedne strane, te vrstom 'pridruživačke politike' koja se provodi, s druge strane. Ona je obilježena površnom simboličnošću, tajnim ili nejasnim kriterijima i pretežnim neznanjem o njezinim posljedicama. Hrvatsku europsku budućnost oblikuju političke elite – naše i njihove. Vanjska politika svedena je na rituale diplomacije.

Dr. sc. Ivan Grdešić profesor je na Fakultetu političkih znanosti Sveučilišta u Zagrebu. Autor je dviju knjiga: 'Političko odlučivanje' (1995) i 'Osnove analize javnih politika' (2006). Objavljivao je u domaćim i stranim znanstvenim te stručnim časopisima o političkom sustavu Hrvatske, demokratskoj tranziciji, izborima i javnim politikama. Kooautor je nekoliko knjiga. Bio je Fulbright gostujući profesor na Virginia Polytechnic Institute and State University, Blacksburg, te na Indiana University, Bloomington. Bio je Public Policy Scholar na Woodrow Wilson International Center for Scholars, Washington DC, proljeće 2009. Od 1996. do 1999. bio je prodekan Fakulteta političkih znanosti u Zagrebu i predsjednik Hrvatskog politološkog društva. Predsjednik je Hrvatskog društva fulbrajtovaca. Predstojnik je Centra za cjeloživotno obrazovanje Fakulteta političkih znanosti u Zagrebu, kourednik stručnog časopisa Političke analize te voditelj poslijediplomskog specijalističkog studija Lokalna demokracija i razvoj. Služio je kao veleposlanik RH u SAD-u od 2000 do 2004.