U nastavku ćemo našu zemlju usporediti sa Slovenijom i Finskom jer su to za naš kontekst relevantni primjeri. Slovenija je zemlja s kojom smo živjeli zajedno u istoj državi u sličnim uvjetima, a jedan je od uspješnijih primjera tranzicije. Finska pak ima tek malo veći broj stanovnika od Hrvatske, imala je i slično tešku povijest – bila je pod stranom vlasti (Švedska, Rusija) sve do 1917., a nakon Drugog svjetskog rata je imala velike dugove i visoke razine nezaposlenosti. Unatoč tome danas ima jedan od najboljih obrazovnih sustava, fascinantan postotak visoko obrazovanih i vrlo uspješnu ekonomiju (što često ide zajedno). Nepismenih nema, a Finkinje su prve u svijetu dobile pravo glasa.

Prema izvješću EURYDICE-a Hrvatska je sa svojih 4,2 milijuna stanovnika u 2014. za obrazovanje izdvojila 1,985 milijardi eura. Slovenija koja ima samo dva milijuna stanovnika izdvojila je 2,049 milijardi eura, a Finska sa 5,4 milijuna čak 6,736 milijardi.

Dok je Turska povećala izdvajanje za obrazovanje za oko sedam posto, a Malta za pet posto, Hrvatska se našla u skupini od sedam zemalja (Austrija, Hrvatska, Češka, Finska, Irska, Grčka i Velika Britanija) u kojima su izdvajanja smanjena između jedan i pet posto.

Loši uvjeti studiranja

U takvim okolnostima ne treba čuditi to što je u Hrvatskoj i nastavnicima i studentima lošije nego u spomenutim zemljama.

Tako je primjerice kod nas studiranje besplatno samo za sve polaznike prve godine dok je nakon toga besplatno samo za one koji imaju više od 55 ECTS bodova. Oni koji nemaju, moraju plaćati barem dio školarina, a one se kreću između 5.000 kuna i 10.000 kuna. U akademskoj godini 2013./2014. održava je plaćala pune školarine za 38 posto studenata dok su svi ostali plaćali barem neki dio. U Hrvatskoj je do 2014. samo četiri posto studenata dobivalo neku stipendiju, a ne postoje ni studentski zajmovi niti porezne olakšice za roditelje. U 2014. Ministar Željko Jovanović nešto je povećao iznose i broj stipendija i prihode nastavnika, no time se nismo značajnije približili ni Sloveniji, a kamoli Finskoj.

U Sloveniji je studiranje na javnim sveučilištima besplatno za sve redovne studente. Školarine plaćaju samo izvanredni studenti i oni koji nisu iz europske unije. 27 posto studenata dobiva neku vrstu stipendija čiji iznos ovisi o socijalnom statusu i uspjehu. Roditelji slovenskih studenata dobivaju porezne olakšice koje se kreću između 2.436 i 7.957 eura godišnje ovisno o broju izdržavane djece.

U Finskoj se školarine za fakultete ne plaćaju, osim za neke programe koji se izvode na engleskom jeziku. Skoro svi studenti primaju neku financijsku potporu države. One se kreću od 56 do 335 eura mjesečno, a ovise o tome žive li studenti s roditeljima ili sami. Studenti također dobivaju potpore za smještaj koje pokrivaju oko 80 posto najamnine - najviši iznos jest 201 euro mjesečno. Država također garantira studentske zajmove od 400 eura mjesečno, a studenti koji zarađuju imaju pravo i na porezne olakšice. Ove potpore imaju svi studenti koji u godini zarade manje od 11.850 eura.

Plaće nastavnika i ravnatelja

U Hrvatskoj su plaće nastavnika, nakon stagnacije u 2012/2013. u 2014. malo porasle. U osnovnim školama oni su imali prosječnu bruto plaću (bez dodataka na godine staža) od 10.791 euro godišnje, koliko i u srednjim školama. Na ove plaće nastavnici dobivaju povećanje od osam posto na magisterij te od 15 posto na doktorat. U područjima gdje su troškovi života visoki ili u zabačenim krajevima nastavnici mogu ostvariti dodatak od 10 posto. Za rad s djecom s posebnim potrebama nastavnici dobivaju dodatak između sedam i 10 posto po satu. Svaki izvanredni sat rada plaća se kao 1,5 redovnih. Hrvatski ravnatelji imaju značajno viša primanja od nastavnika - između 17 i 20 tisuća eura.

Prosječne plaće nastavnika u osnovnim školama u Sloveniji su 24.132 eura kao i one u srednjim školama. U Sloveniji se za ekstrakurikularne aktivnosti kao što je primjerice nastava u prirodi dobiva dodatak do 20 posto na osnovnu plaću. Za druge vannastavne aktivnosti, kao što su primjerice radionice ili sportska natjecanja, dobiva se dodatak od 12 eura po satu.

Slovenski nastavnici uz osnovnu plaću dobivaju niz različitih dodataka –za godine rada (povećanje od 0,33 posto godišnje), za učenje na stranom jeziku (12 – 15 posto), za pomaganje učiteljima početnicima (20 posto), za iznimna zalaganja do pet sati tjedno (100-130 posto) itd. Dodaci na plaće magistara mjesečno iznose 36 eura, a doktora 59 eura. Slovenski ravnatelji primaju godišnje između 34 i 35 tisuća eura.

Prosječne plaće nastavnika u osnovnim školama u Finskoj su 43.919 eura. U višim razredima srednjih škola su 54.324 eura. Svi ostali dodaci na plaće ostvaruju se sporazumima između nastavnika i škola. Ravnatelji finskih škola imaju plaće između 60 i 72 tisuće eura godišnje.

Zanimljivo je da su razlike u plaćama između nastavnika i ravnatelja, kada se usporede ove tri zemlje, najveće u Hrvatskoj.

Plaće nastavnika u Mađarskoj su malo niže nego u Hrvatskoj – od osam do devet tisuća eura, a u Estoniji malo više - oko 11 tisuća eura godišnje.