Predstavljena studija tek je prvi u nizu koraka prema realizaciji više stotina milijuna eura vrijedne investicije za koju je predsjednik Uprave Hrvatskih cesta Josip Škorić procijenio da neće biti dovršena za manje od četiri do pet godina.

Novi most preko Kaštelanskog zaljeva, odlučeno je, imat će duljinu od kilometra i pol, gabariti plovnog puta ispod njega bit će jednaki onima kod Pelješkog mosta: razmak između središnjih stupova bit će 200 metara, a visina samog mosta 55 metara.

'Time će u zaljev i dalje moći uplovljavati brodovi najvećih gabarita, odnosno oni najveći koji su i dosad ovdje uplovljavali', objasnio je voditelj projekta 'Novi ulaz u Split' u Hrvatskim cestama Krunoslav Perić.

Voditelj izrade maritimne studije Lovro Maglić s Pomorskog fakulteta u Rijeci potvrdio je da nakon izgradnje mosta veliki brodovi neće imati poteškoća kod uplovljavanja u ovaj zaljev, pa ni oni od 230 do 250 metara duljine, te najavio da ni kod njihovog manevriranja ne bi trebalo biti nikakvih dodatnih ograničenja u odnosu na ona koja danas postoje.

Ova studija, objasnio je predsjednik Uprave Hrvatskih cesta Josip Škorić, podloga je za raspisivanje natječaja za oblikovno rješenje budućeg mosta. 'Namjera nam je da dobijemo primjereno rješenje koje će adekvatno valorizirati okoliš ovog zaljeva, odnosno da Split dobije most kakav zaslužuje', rekao je Škorić.

Projekt 'Novi ulaz u Split' počeo se realizirati probijanjem tunela kroz Kozjak i gradnjom spojne ceste do Kaštel Kambelovca, što će trajati idućih dvije do tri godine, no za Split i okolicu ključna je njegova druga faza koja predviđa još jednu devet kilometara dugu prometnicu od tunela zajedno s mostom koji se spaja sa splitskim poluotokom, te zatim vodi do gradske luke. Ovaj posljednji dio predstavlja treću fazu projekta.

Za drugu i treću fazu zapravo tek predstoji izrada obimne dokumentacije, pri čemu je maritimna studija tek prvi korak - slijedi izrada studije utjecaja na okoliš koja će trajati najmanje godinu dana, natječaj za oblikovanje mosta, natječaj za izradu glavnih projekata, otkup zemljišta i tek potom sama gradnja. U trećoj fazi očekuje se da država na sebe preuzme projektiranje i gradnju prometnica koje povezuju državne ceste i državnu luku, no o tome će se, kako je rečeno, 'tek razgovarati'.

Šef HC-a Škorić prilično je nervozno reagirao na pitanja novinara jer ova tvrtka je još prije šest godina najavila realizaciju niza velikih investicija na izrazito zagušenom širem splitskom području, što do danas nije provedeno i izaziva golemo nezadovoljstvo u javnosti. Između ostalog radi se o rekonstrukciji drugog najopterećenijeg križanja u državi u Solinu na kojemu su izvođači svečano uvedeni na gradilište prije gotovo tri godine, a na kojemu tek ovih dana započinju stvarni radovi.

Tu je i rekonstrukcija triju važnih državnih pravaca, Poljičke ceste, Zagorskog puta i Solinske ulice, najavljena još prije nekoliko godina, za koju Škorić sada tvrdi da se ne može izvesti prije izmjene splitskog GUP-a, kao ni novi izlaz iz potpuno začepljene splitske gradske luke, jedne od najprometnijih na Mediteranu.

Za jedan od ključnih prometnih projekata na ovom području, brzu cestu Solin-Omiš kao zaobilaznicu gusto naseljenog područja koja se planira i gradi dulje od dvadeset godina, Škorić je iznio nove vremenske rokove: nakon otvorenja dijela oko Omiša, raspisan je natječaj za manji dio do Dugog Rata koji će se djelomično financirati iz europskih fondova.

'Preostali dio ćemo rješavati kada bude spremna dokumentacija', rekao je Škorić, kod kojega smo ipak inzistirali na vremenskim rokovima.

'Mislim da ćemo većinu stvari završiti do kraja ovog operativnog programa', rekao je.

Drugim riječima, Split kao najveći grad u državi sa samo jednim spojem na autocestu svoj će drugi spoj dobiti 'za najmanje četiri do pet godina' - ali kao jedini veliki grad bez cestovne obilaznice ni nju neće dobiti 'prije kraja ovog operativnog programa', dakle prije 2030. godine.