Hrvatska liječnička komora, Hrvatski liječnički zbor i Hrvatski liječnički sindikat uputili su medijima izjavu u kojoj se protive pokušaju ukidanja priziva savjesti, njegovom reinterpretiranju ili čak kriminalizaciji, kako je to sadržano pod točkama 37. i 38. prijedloga Rezolucije.

Argumentacije prijedloga neprimjerene su, a institutom priziva savjesti u Hrvatskoj nije uskraćena zdravstvena skrb ženama u vezi sa seksualnim i reproduktivnim zdravljem tako da bi bili ugroženi njihovi životi, kako se to navodi u prijedlogu Rezolucije, odnosno u Izvješću o stanju u pogledu seksualnog i reproduktivnog zdravlja i prava u EU-u u kontekstu zdravlja žena europarlamentarca Predraga Freda Matića, izvjestitelja Odbora za prava žena i rodnu ravnopravnost EP-a, kaže se.

U točkama 37. i 38. izražava se žaljenje što ponekad uobičajena praksa u državama članicama dopušta liječnicima, a ponekad i cijelim zdravstvenim ustanovama, da odbiju pružati zdravstvene usluge na temelju takozvanog prigovora savjesti, što dovodi do uskraćivanja skrbi u vezi s pobačajem na temelju vjere ili savjesti te ugrožava živote i prava žena.

Priziv savjesti zajamčen mnogim međunarodnim pravnim izvorima

Priziv savjesti je institut koji je zajamčen mnogim nadnacionalnim, međunarodnim pravnim izvorima, kao što su Opća deklaracija o ljudskim pravima, Europska konvencija o ljudskim pravima i temeljnim slobodama, Međunarodni pakt o građanskim i političkim pravima, Povelja o temeljnim pravima EU-a. Parlamentarna skupština Vijeća Europe utvrdila je pravo na priziv savjesti u medicini Rezolucijom 1763 iz 2010. godine.

Također podsjećamo da je pravo na priziv savjesti jedno od radnih prava liječnika regulirano i pozitivnim propisima Republike Hrvatske, od Ustava preko Zakona o liječništvu pa do Kodeksa medicinske etike i deontologije, kaže se u izjavi.

Institut priziva savjesti je upravo stečevina Europske unije budući da Povelja EU-a o temeljnim pravima, koja je pravno obvezujuća za sve članice EU-a, u članku 10. stavku 1. navodi: „Svatko ima pravo na slobodu mišljenja, savjesti i vjeroispovijedi.“ Nadalje, u stavku 2. kaže: „Priznaje se pravo na prigovor savjesti, u skladu s nacionalnim zakonima koji uređuju ostvarivanje tog prava“

Priziv savjesti je i etički pojam, i kao takav u Hrvatskoj reguliran Kodeksom medicinske etike i deontologije Hrvatske liječničke komore: „Liječnik ima pravo na priziv savjesti ako time ne uzrokuje trajne posljedice za zdravlje ili ne ugrožava život pacijenta. O svojoj odluci mora pravodobno obavijestiti nadređene i pacijenta te ga uputiti drugom liječniku iste struke“, napominju liječničke udruge.