Prije gotovo 450 godina, baš u ovo vrijeme pred Božić, utvrda Zrinskih - Gvozdansko - odolijevala je zadnjim atomima snage višestruko brojnijim turskim osvajačima. Tijekom ledene zime odbijali su predaju, a njihova hrabrost zadivila je čak i turskog Ferhat-pašu. Branitelje Gvozdanskog, 300-tinjak njih, od toga 250 civila, našli su ih izgladnjele i smrznute. O Gvozdanskom se malo zna, a u malobrojnim osvrtima na ovo junaštvo nazivaju ga hrvatskim Alamom. A upravo taj hrvatski Alamo trebao bi biti oživljen. I to vrlo suvremenim sadržajem, među ostalim roller coasterom i žičarom koji bi trebali niknuti u podnožju ostataka ove utvrde
Za Gvozdansko, malo mjesto u Općini Dvor u Sisačko-moslavačkoj županiji s nekoliko desetaka stanovnika, malo tko danas zna. No ruševina nekadašnje utvrde najpoznatije hrvatske plemićke obitelji Zrinski iznad mjesta govori o njegovoj nekadašnjoj važnosti. Zrinski su i u obližnjem Zrinu imali rudnike i kovnice novca.
Danas ovaj kraj u Banovini, devastiran ne samo u Domovinskom, već i u prethodnim ratovima, vapi za novcem, za radnim mjestima, za životom.
vezane vijesti
Sve to, nadaju se, trebao bi donijeti veliki projekt koji bi trebao revitalizirati baštinu Zrinskih i staviti ovaj pasivan kraj na turističku kartu kontinentalne Hrvatske.
Županija sisačko-moslavačka izvukla je iz fondova EU-a 4,8 od ukupno 5,9 milijuna kuna samo za izradu pripremne dokumentacije i projekta 'Baština Zrinskih - budućnost Banovine'. Koliko će projekt na kraju biti težak, za sada je nemoguće reći.
No on uključuje obnavljanje južne kule Starog grada Zrina, u kojoj će se nalaziti digitalni prikaz povijesti obitelji Zrinski, kao i izložbeni i galerijski prostor.
Gvozdansko će u obnovljenoj centralnoj kuli pružati sadržaje suvenirnice, prikaze starih zanata, oružja i života iz povijesnih razdoblja, a na padinama koje okružuju utvrdu bit će postavljena žičara, kao i roller coaster.
Hrvatski Alamo
Od 1571. do 1577. godine Turci četiri puta pokušavaju osvojiti ovaj starohrvatski grad. Posljednji napad zbio se u kasnu jesen 1577. Obližnja utvrda Zrin pada u turske ruke 20. listopada i Gvozdansko ostaje jedina utvrda koja sprječava osvajače da prodru prema središnjoj Hrvatskoj.
U utvrdi je bilo 50 vojnika obitelji Zrinski i 250 civila, rudara, žena i djece.
Ispod utvrde utaborila se turska sila od deset tisuća vojnika. Tri su mjeseca opsjedali Gvozdansko, koje je bilo u potpunosti odsječeno od ostatka zemlje, i to po ekstremnoj hladnoći. Branitelji utvrde odolijevali su napadima iako više nije bilo ni hrane ni ogrijeva ni municije.
U siječnju su Turci napokon zauzeli utvrdu našavši hrabre branitelje smrznute u obrambenom položaju, a njihova ustrajnost te hrabrost impresionirale su turskog vojskovođu Ferhat-pašu.
Zbog toga se Gvozdansko naziva i hrvatskim Alamom, a nevjerojatna je sličnost i s opsadom Vukovara.
U obnovljenoj crkvi sv. Marije Magdalene uredit će se multimedijalna dvorana namijenjena održavanju koncerata i manifestacija koje se trenutno održavaju na otvorenom kraj grada Zrina.
U kompleksu Bešlinec obnovit će se visoka peć za preradu željezne rude u jednoj od zgrada kao prezentacijski prostor, dok će u ostalim objektima biti digitalno prikazan proces obrade ruda, a Bešlinec će kao najveći lokalitet uključivati razne druge sadržaje kao što su smještajni i ugostiteljski kapaciteti, edukacijski prostori, info centar, igralište za djecu…
Natječaj za izradu projektne dokumentacije za ovaj mega projekt podijeljen je u devet grupa. Za gotovo sve su stigle ponude, no za izradu dokumentacije i projekta roller coastera i žičare još nisu. Hoće li taj dio sadržaja otpasti iz projekta, za sada je neizvjesno. Do zaključka teksta nismo dobili reakciju sisačko-moslavačkog župana Ive Žinića.
Nikola Arbutina, načelnik Općine Dvor, najpoznatije po tome što se spekuliralo da će u njoj biti odlagalište radioaktivnog otpada iz nuklearke Krško, a na čijem se teritoriju projekt uglavnom treba realizirati, kaže nam da je novac osiguran. Nemoguće je, kaže, odrediti koliko će realizacija u konačnici koštati s obzirom na to da je osiguran tek za projektnu dokumentaciju.
'Apsolutno podržavamo projekt, jer tu su radna mjesta, turistički potencijal... To su građevine pod kulturnom zaštitom', kaže Arbutina. Ova općina uz Unu, dakle samu granicu s BiH, pati od bolesti koja je zahvatila cijelu državu. 'Naš je kraj depopulacija pogodila mnogo više. Bili smo zahvaćeni ratom, a najveći odljev stanovništva bio je 1991. i 1995. Dio stanovništva koji se vratio nije se dobro snašao i sad traje drugi odljev', objašnjava.
Ne sviđa mu se percepcija koju ostatak Hrvatske ima o njegovu kraju – da su siromašni i da im treba pomoći. 'Nisam tog stava. Stava sam da se prirodni resursi trebaju staviti u funkciju lokalnog stanovništva i onda ćemo biti bogata općina. Šume, recimo, kojih kod nas ima puno', zaključuje Arbutina.
