Jedna je od ogorčenih stanovnica Dvora na Uni i Milena Blažević koja ističe kako su se mještani više puta jasno i glasno usprotivili odluci vlasti u Zagrebu, pravdajući prosvjede zabrinutošću za vlastito i zdravlje svoje djece. 'Nećemo otrove! Sluša li itko građane koji ovdje trebaju nastaviti živjeti i raditi te piti zagađenu vodu i udisati onečišen zrak?' zabrinuta je mještanka.

Slična je mišljenja i Snježana Railić, načelnica općine Novi Grad u susjednoj Bosni i Hercegovini koja ističe kako s obje strane Une postoji složan stav kako je odlaganje i skladištenje radioaktivnog otpada nedopustivo. Pritom podsjeća kako u neposrednom okruženju lokaliteta budućeg deponija s obje strane granice živi oko 220.000 ljudi.

Railić dodaje da je Agencija za nuklearnu sigurnost i radioaktivni otpad Bosne i Hercegovine tražila pristup lokaciji Čerkezovac radi mjerenja, ističući kako ljudima iz agencije nije odobren pristup.

'Da bi se izgradnja jednog takvog objekta odobrila, potrebno je da se na mjestu predviđenom za lokaciju odlagališta radioaktivnog otpada ispoštuju određeni uvjeti. Ti uvjeti su, između ostalih, da mjesto nije naseljeno, da nema izvorišta vode u neposrednoj blizini te da područje nije podložno potresima i poplavama, a ovi uvjeti na ovoj lokaciji, nikako nisu ispunjeni', ističe Railić dodajući kako je ovo područje opredijeljeno za ekološki turizam koji je nespojiv s obližnjim budućim odlagalištem.

'Poduzeli smo sve korake kako bismo spriječili izgradnju ovog objekta, od lokalnih odluka, do zakona u parlamentu Federacije Bosne i Hercegovine i ovo se sada pretvara u međudržavni problem te se nadam kako će i sama država Bosna i Hercegovina, odnosno sve njene institucije, uvidjeti značaj sprječavanja izgradnje jednog ovakvog objekta ovako blizu naše države', kazala je načelnica općine naglasivši kako su u ovom slučaju prekršeni međunarodni zakoni.

Iako su i Republika Hrvatska i Bosna i Hercegovina potpisnice konvencije ESPO (konvencija o procjeni utjecaja na životnu sredinu preko državnih granica) i samim time obavezne izvijestiti zemlje na koje neki državni projekt može imati utjecaj na životnu sredinu, Republika Hrvatska nije to učinila i nije obavijestila Bosnu i Hercegovinu o početku izgradnje ovog objekta koji itekako može imati utjecaj na ljude i životnu sredinu u Bosni i Hercegovini', zaključila je Railić.

Danijel Pavić iz Ekološke kulturne scene iz Hrvatske Kostajnice pak ističe kako se lokacija nalazi u vojnoj bazi Čerkezovac koja je nedostupna za civile i civilnu kontrolu i nadzor.

'Ljudi ne znaju kako taj objekt izgleda, je li pod zemljom, je li iznad zemljom, što se ondje događa. Veliki je upitnik i velika enigma za obične ljude cijela ta priča oko odlagališta. Oni nas žele educirati kako radioaktivni otpad nije nikakva strašna stvar te kako će poduzeti sve potrebne mjere zaštite stanovništva, i to kada cijeli svijet tvrdi da je radioaktivni otpad opasan pa se zbog toga okreće drugim oblicima energije. Za mene je to apsurd i ja ne znam odakle njima takve ideje padaju na pamet', istaknuo je Pavić.