'Ovo vrijeme koje nas je sad zadesilo donekle je slično onome koje smo imali 2014. kada su bile velike poplave u Posavini i kada su posljedice, osim ogromnih materijalnih šteta, bili i ljudski životi kod nas u Hrvatskoj te u Bosni i Hercegovini i Srbiji. Prije devet godina poplavile su Sava, Una, Vrbas, a donekle i Drava. Tada je pukla i važna brana, što je dodatno otežalo cijelu situaciju. Svi se sjećamo i evakuacija stanovništva', podsjetio je u razgovoru za Večernji list Branko Grisogono atmosferski fizičar s Geofizičkog odsjeka zagrebačkog Prirodoslovno-matematičkog fakulteta (PMF). Ističe kako Svjetska meteorološka organizacija predviđa između 2023. i 2027. nove toplinske rekorde jer smo izišli iz trostrukog La Niña efekta i vjerojatno ulazimo u El Niño efekt ili fazu.

'Da pojasnim, La Niña efekt je pojačano hlađenje istočnog tropskog Pacifika i to obično dovodi do blagog globalnog zahlađenja pa stoga posljednjih godina nisu bili srušeni apsolutni temperaturni rekordi. Međutim, El Niño je suprotan efekt. On dovodi do zatopljenja u istočnom tropskom Pacifiku, što obično rezultira pojačanim oborinama i blagim porastom planetarne temperature pa se očekuju i novi temperaturni rekordi u drugom dijelu ove godine, kao i u nekoliko idućih godina', kaže Grisogono. Napominje kako ima indikacija da naše pijavice u prosjeku postaju sve jače i počinju sve više nalikovati na tornada.

'U Mediteranu postoje mali uragani koji postaju sve češći. To su tzv. medicane. Najnovije spoznaje sugeriraju i duboke ciklone nad Jadranom koje je naš doktorand Petar Golem iz Zadra nazvao adricane', kaže Grisogono. Podsjeća na to da znanstvenici iz raznih područja već dulji niz godina upozoravaju na posljedice klimatskih promjena, no ta upozorenja mnogi ipak ne shvaćaju ozbiljno i odgovorno.

'Već nekoliko desetljeća atmosferski fizičari, meteorolozi, hidrolozi, oceanografi i mnogi drugi znanstvenici upozoravaju na porast globalnog zatopljenja i ukupne energije u klimatskom sustavu. Međutim, ne postoje dobra politička volja i opći dogovor da se daljnje zagrijavanje zaista spriječi. Nisu doneseni adekvatni zakoni o klimi, a energetika je u srcu ove klimatske, a onda i etičke, socijalne i vojne krize. Radi se o čitavom sustavu istodobnih i povezanih kriza. Ovo će stoljeće najvjerojatnije biti stoljeće vode, i to zbog nedostatka pitke vode. A sad nam je, apsurdno, veliki dio svijeta pod vodom', upozorava naš znanstvenik. 

'Valja izbjeći osvetu prirode čovječanstvu, prema civilizaciji. Bilo bi dobro prirodu ne izazivati svojim postupcima i nepromišljenim ponašanjem. Trebamo živjeti u boljem skladu s prirodom nego što smo to činili do sada', poručuje Branko Grisogono.