'Ta je presuda na prvoj instanci naravno šokantna te uvreda žrtvama i njihovim obiteljima. Tim će se oslobađanjem diljem svijeta ohrabriti sve one koji se bave ratnim huškanjem, podržavaju etničko čišćenje i aktivno podržavaju politiku prekoračenja međunarodno priznatih državnih granica', izjavio je hrvatski ministar vanjskih poslova Miro Kovač odgovarajući na pitanje o skandaloznoj presudi Haaškog tribunala u slučaju Vojislava Šešelja. Kovač je dao intervju za austrijski Die Presse koji je objavljen pod naslovom 'Hrvatskoj treba psihoterapija', u kojemu je još naglasio da odluka Haaga ne potiče Srbiju na suočavanje sa svojom prošlošću.

Na pitanje zašto Hrvatska blokira ulazak Srbije u EU, Kovač je odgovorio da su to besmislice: 'Hrvatska nikome ne prijeti. Hrvatska želi kao članica Europske unije pomoći.' Kovač smatra da je potreban zdrav i razumna osnova za suradnju sa Srbijom te je izjavio da želi da dvije države imaju prijateljske odnose poput Njemačke i Francuske.

Na inzistiranje novinara još jednom je potvrdio da Hrvatska ne blokira Srbiju u procesu pregovora s EU-om nego da traži punu suradnju s Haagom te to da se u Srbiji moraju poštovati prava manjina, uključujući i hrvatsku.

Druga tema intervjua bila je izbjeglička kriza, u vezi čega je Kovač otkrio da je bečki sastanak o zatvaranju balkanske rute bila njegova ideja koju je u Amsterdamu predložio austrijskom inoministru Sebastianu Kurzu, koji je onda to i realizirao: 'Organizaciju ove konferencije prepustili smo našim austrijskim prijateljima.' Kovač ističe da je suradnja država na balkanskoj ruti bila u interesu EU-a i Njemačke, unatoč kritikama kancelarke Angele Merkel, te izražava žaljenje zbog toga što i Grčka nije bila odmah uključena, pa poziva da joj se pomogne. 'Europa se suočava s tri velika izazova: dužničkom krizom, migrantskom krizom i britanskim referendumom. Dva od ta izazova se odnose na Grčku.'

EU je opisao kao sudbinsku zajednicu, na što je izbjeglička kriza još jednom ukazala: 'Dugoročno sam optimist što se tiče Unije.' Naglasio je da veće i moćnije države imaju i veću odgovornost za budućnost EU-a.

'Osjećate li se ugodno kao dio vlade u kojoj je ministar kulture Zlatko Hasanbegović, za kojega Centar Simon Wiesenthal smatra da umanjuje zločine ustaškog režima i prezire antifašiste', zanimalo je novinara Die Presse. Kovač kaže da u Hrvatskoj tek treba strukturirano provesti suočavanje s prošlošću za vrijeme Drugog svjetskog rata i komunizma, no zapravo je izbjegao direktno se očitovati o Hasanbegoviću. Kovač se složio s konstatacijom da je Hrvatska zarobljena u svojoj prošlosti te da hrvatsku totalitarnu prošlost treba otvoreno prodiskutirati. 'Hrvatskoj je potrebna dobro osmišljena, strukturirana i otvorena psihoterapijska sesija u kojoj će se svi u našoj zemlji moći izraziti o svojoj prošlosti, ako to žele. Nakon jedne takve strukturirane debate stvari će biti bolje i onda se možemo okrenuti budućnosti', rekao je ministar vanjskih poslova Kovač.

Zaključio je konstatacijom da bi Hrvatska, nakon što prođe svoju psihoterapiju, mogla pozvati i susjedne zemlje na razgovore o zajedničkoj prošlosti.