Za hrvatsku nacionalnu sigurnost bitno je zaštititi i kibernetički prostor, a Hrvatska se dobro nosi s tim problemom, izjavio je u srijedu pomoćnik ministra obrane RH Nikola Brzica na skupu o informacijskoj sigurnosti 'FSec', koji u Varaždinu organizira Fakultet organizacije i informatike (FOI). Ovogodišnje, šesto izdanje najvažnijeg skupa o informacijskoj sigurnosti u Hrvatskoj, u srijedu i četvrtak okuplja više od 300 sudionika iz Hrvatske i inozemstva
Danas se u varaždinskom kazalištu održava okrugli stol o Kritičnoj infrastrukturi, u prvom redu u telekomunikacijskom, bankarskom i elektroenergetskom sektoru.
Informacijska sigurnost kontinuirani proces
Inicijator skupa, predavač na FOI-ju i stručnjak u području informacijske sigurnosti, dr. Tonimir Kišasondi, ističe kako je informacijska sigurnost kontinuirani proces koji 'uvijek treba poboljšavati, unaprjeđivati i cilj je biti korak ispred napadač i mogućih prijetnji'.
Najviše su izloženi sustavi kritične infrastrukture. Cilj je da se ti sustavi naprave što otpornijima i zaštićenijima. To je bitno pitanje jer su se u posljednjih godinu dana događali incidenti u različitim zemljama, poput Irana i Ukrajine, gdje su cyber napadi onesposobili dobar dio infrastrukture i trebalo je vremena da se ta infrastruktura poboljša', kazao je Kišasondi.
Razvijamo vlastite kadrove oslanjajući se na znanja saveznika u NATO-u i EU
Ocjenjujući spremnosti Hrvatske da se nosi s izazovima cyber napada i drugim napadima na sustave kritične infrastrukture, pomoćnik ministra obrane Nikola Brzica rekao je da Hrvatska razvija vlastite kadrove oslanjajući se na znanja saveznika u međunarodnoj zajednici, u Europskoj uniji i NATO-u.
'Dobro se nosimo s time i u široj području jugoistočne Europe mi smo uspješna priča. Suvremeni način života, kolanje informacija, gospodarstva, financijskih transakcija, sve se više odvija u kibernetičkom prostoru. Za nacionalnu sigurnost jednako je bitno zaštititi kopneni, morski i zračni prostor kao i kibernetički prostor. Hrvatska se dobro nosi s tim', zaključio je Brzica.
Pomoćnik ministra obrane Brzica naglasio je da Hrvatska ima programe za školovanje stručnjaka na Fakultetu elektrotehnike i računarstva u Zagrebu i Fakultetu organizacije i informatike u Varaždinu te nekim privatnim učilištima.
No, broj stručnjaka nije dovoljan za ovo dinamično područje, rečeno je na skupu.
Hrvatskoj nedostaju informatičari i stručnjaci za informacijsku sigurnost
Dekan varaždinskog Fakultet organizacije i informatike prof. dr. Neven Vrček naglašava da Hrvatskoj ne nedostaje samo stručnjaka za informacijsku sigurnost nego i informatičara općenito.
'Informatička industrija u Hrvatskoj je, unatoč krizi, vrlo zdrava, najpropulzivniji dio ekonomije i mi ne možemo zadovoljiti potrebu tržišta za informatičarima općenito, a kamoli za stručnjacima iz informacijske sigurnosti. Za različite razine studenata uvodimo elemente informacijske sigurnosti, a ove godine smo naglasak stavili na cjeloživotno obrazovanje pokretanjem poslijediplomskog specijalističkog studija', dodao je dekan varaždinskog fakulteta.
Dvodnevni 6. FSec donosi brojna predavanja domaćih i stranih stručnjaka u području informacijske sigurnosti s naglaskom prvog dana na strateško-upravljačkom području a drugog dana na tehničkom području. Šesnaest tvrtki iz Hrvatske i inozemstva predstavljaju svoje metode i načine rješavanja određenih slučajeva ugrožavanja informacijske sigurnosti.
