Kako ekonomska kriza posljednjih godina nagriza europska društva i izvana i iznutra, tako drastično raste i broj onih koji, u pokušaju da si priskrbe sredstva (novac) za život, riskirajući strašne ishode, ipak ne biraju sredstva. Naravno, uvijek je bilo i bit će profesionalaca koji se time bave kao da je legitiman posao, ali sve je više i više ovisnika, psihički poremećenih ljudi kao i onih, koji gurnuti na egzistencijalni rub, pribjegavaju ekstremnim mjerama, prije svega pljačkama banaka, mjenjačnica, kasina ili kladionica
'Nasilje' nad imovinom, a i svima koji se ispriječe između onog koji je želi i onog koji je čuva, gotovo kao epidemija raste, kako smo već napomenuli na cijelom kontinentu, a ni RH ne zaostaje za tim crnim trendom. U posljednjih sedam godina, u razbojstvima u novčarskim institucijama počinjenim u Hrvatskoj poginulo je čak 10 osoba – tri zaštitara, tri počinitelja, troje građana i jedan policajac! Val razbojstava u Hrvatskoj ne jenjava. Štoviše, sve ih je više. Prema najnovijim podacima MUP-a, već nekoliko godina dramatično raste broj razbojstava.
U samo posljednje tri godine u bankama je bilo 54 pljačke,u poslovnicama Hrvatske pošte 105, zlatarnama 55, dok je u otkupnim stanicama zlata bilo najviše, čak 227 pljački, i to samo u 2011. i 2012. – 2010. godine, naime, otkupne stanice nisu prijavile nijedno razbojstvo. Sliku donekle popravljaju poslovnice Fine, kladionice, mjenjačnice i automat-klubovi gdje broj razbojstava lagano stagnira, ali to je i logično jer su godinama bili najomiljenija meta, pa ih je sve teže i teže opljačkati.
Suočeni s tim gorućim problemom, u MUP-u već neko vrijeme pripremaju novi zakon o zaštiti novčarskih institucija. Povodom toga održana je novinska konferencija koja je imala za cilj informirati, kako struku (bankare i ostale subjekte koji se bave novčarskim poslovima), tako i javnost o najnovijim tehnologijama pristupačnim na tržištu, a koje bolje nego ikada prije, što je vrlo važno – i sigurnije, čuvaju financijske institucije od razbojstava.
Čime se braniti od razbojstava?
Osim predstavnika MUP-a, na konferenciji su sudjelovali i mnogi predstavnici financijskih institucija i onih zaduženih za sigurnost istih kao i nekoliko tvrtki koje se bave proizvodnjom inventivnih sustava osiguranja. Posljednjih se godina na tržištu može pronaći zaista čitava paleta sigurnosnih sistema, od kamera za videonadzor, ugradnje velikih čeličnih trezora umjesto mokre gradnje (zidanja) čija ugradnja traje 24 sata umjesto 10-ak dana, što banke košta novca, pa do noviteta kao što je 'dimna zavjesa'.
Tehnologija koja se može koristiti kod tri osnovna 'sloja' zaštite, videonadzora, otpornih trezora te osiguranja imovine (najčešće novca) pri transportu sve je bolja i bolja. Možda nije dovoljna za šačicu svjetski najspretnijih 'dugoprstića', ali protiv nekog od običnog puka kojem 'pukne film' i krene u razbojništvo skoro sigurno jest. Na području videonadzora, danas su pristupačne HD kamere koje su zahvaljujući velikim rezolucijama u stanju bez sumnje identificirati počinitelja, a novitet je IP tehnologija koja se koristi internet tehnologijom, što joj daje ogromne potencijale, ali ima još uvijek i manu što jedno kratko vrijeme zaostaje za stvarnim događajem.
Također, naravno u cilju smanjivanja gubitaka u poslovanju, banke koje preuređuju svoje trezore to umjesto zidanjem (mokrom gradnjom), kao što smo već naveli mogu u jedan jedini dan obaviti ugradnjom čeličnih trezora koji nakon obrade (tapeciranja, bojenja i sl.) uopće ne sliče na željezne kutijetine.
Jedan od možda najzanimljivijih noviteta engleski je patent 'dimne zavjese'. U trenutku pljačke, naime, uposlenik koji je u prilici pritišće gumb koji okida sekundarno ispuštanje dima i stvaranje guste dimne zavjese kroz koju se ne može vidjeti doslovno ni centimetar, a prema filmovima prikazanima na konferenciji, učinkovita je 100 posto. Preplašeni pljačkaši u pravilu bježe glavom bez obzira, a usto nikada nije zabilježen nijedan incident u kojem bi neki pljačkaš iznerviran tom taktikom na nekoga pucao ili ga ozlijedio na bilo koji način.
Novi zakon
U svakom slučaju, zbog svih ovih novih trendova, misli se na porast razbojstava, i to promjene navada njihovih počinitelja (ponajviše mijenjanja i pronalaženja novih i lakših meta) MUP se dao na izradu novog Zakona o čuvanju imovine. Smjernice su zakona proširiti njegov dosadašnji opseg i na one financijske institucije koje prije nisu bile 'top prioritet'.
Također, propisana su i nova minimalna sigurnosna pravila za novčarske institucije, ali najvažnije, postupanje policije se mijenja. Svakodnevno praćenje kaznenih djela usko vezanih za ovo područje i konstantna 'otvorena linija' s rečenim institucijama, kao i intenzivno provjeravanje zaštitarskog osoblja zajednički su nazivnik svih izmjena zakona. Kako je istaknuto od strane svih prisutnih, izgradnja kvalitetnog sigurnosnog sustava od presudne je važnosti prije ulaska u EU i dolaska eura na scenu.
