Okružnica puna netočnih informacija o Codexu Alimentariusu kruži internetom i poziva na paniku zbog navodne globalne zavjere moćnih ljudi protiv naroda. Sustav standardiziranja kvalitete i karakteristika prehrambenih proizvoda netko nedovoljno informiran, u paničnom tonu, proglašava genocidnim, što potkrepljuje podatkom o pojavi pakiranja hrenovki u srbijanskim trgovinama sa znakom piramide, a izgleda trokutom. Autor i njegovi istomišljenici prestravili bi se da znaju da Hrvatska u Codexu Alimentariusu sudjeluje još od 1994. godine i da su domaći prehrambeni standardi usklađeni sa zahtjevima te komisije pod okriljem Ujedinjenih naroda
Predočili smo dopis mr. sc. Teji Havranek, stručnjakinji za Codex Alimentarius u Hrvatskom zavodu za norme, koja pojašnjava što predstavlja znak na pakiranju hrenovki u Srbiji. 'Znak za koji se tvrdi da je znak CAC-a zapravo je znak certifikacijske kuće TUV, a znak za koji se tvrdi da je piramida zapravo više sliči na trokut. Taj znak znači da je certifikacijska kuća TUV izdala certifikat firmi Matijević da ona ima uveden HACCP sustav po dokumentu Codexa Alimentariusa. Skraćenica HACCP je oznaka za sustav analize opasnosti i kritičnih kontrolnih točaka. Taj se sustav ne može uvesti bez osnovnih higijenskih mjera', objasnila je Havranek za tportal.
U Hrvatskoj gospodarskoj komori kažu da je hrvatsko prehrambeno zakonodavstvo već gotovo u svim područjima usklađeno s europskim propisima. Bitno je, a i primarni cilj za prehrambenu industriju prije ulaska u EU, usuglasiti poslovanje s legislativom unije', kaže Tena Đaković iz HGK.
'Primjena Codexa Alimentariusa nije obavezna za proizvođače, već predstavlja samo smjernice koje najčešće služe za izradu propisa', istakla je Đaković.
Konkretno, jedan od brojnih standarda odnosi se na med. U Hrvatskom pčelarskom savezu usporedili su zahtjeve Codexa Alimentariusa s hrvatskim Pravilnikom o medu i vidjeli da su odredbe identične. 'Zna se točno što je med i od čega se sastoji, a Hrvatska je to propisala Pravilnikom o medu, koji je jednak standardu Codexa Alimentariusa', kaže Kranjec.
Dr. sc. Ljiljana Primorac, profesorica s Prehrambeno-tehnološkog fakulteta u Osijeku, naglašava da Codex Alimentarius nije jedan propis, već ga čine tisuće dokumenata, odnosno normi. Dio ih je općih, koji se mogu primijeniti na sve namirnice pa reguliraju označavanje, higijenske zahtjeve, ostatke pesticida, veterinarske lijekove, aditive, kontaminante i slično. Dio se primjenjuje samo na određene namirnice poput mlijeka i mliječnih proizvoda, žitarica i tako dalje.
'Danas Komisija Codexa Alimentariusa ima 185 država članica i EU. Codexovi dokumenti su baza sporazuma WTO, referentna točka u međunarodnoj trgovini hranom, obaveza za potpisnice sporazuma. Norme Codexa Alimentariusa primjenjivale su se i u bivšoj državi, koja je od osnutka bila članica Codexa. Vezano za trenutačno stanje, naše je zakonodavstvo usklađeno sa zakonodavstvom EU-a i komunikacija vezana za usvajanje standarda se odvija preko tijela EU-a', rekla je profesorica Primorac.
Norme i ostali dokumenti Codexa Alimentariusa, poput zapisnika sa sjednica radnih grupa, javni su. Komisija Codexa Alimentariusa (CAC) ima sjedište u Rimu, a osnovale su je 1961. godine zajednički FAO, Organizacija za hranu i poljoprivredu UN-a i WHO, Svjetska zdravstvena organizacija, s ciljem da se kroz znanstveno bazirane i opće prihvaćene norme olakša međunarodna trgovina hranom uz istovremenu zaštitu zdravlja i interesa potrošača.
