Nakon što je šef HDZ-a i čelnik Domoljubne koalicije Tomislav Karamarko ovih dana najavio kako postoji mogućnost da i Hrvatska zatvori svoje granice, dok je njegov stranački kolega i glavni tajnik HDZ-a Miro Kovač otišao korak dalje i izjavio kako će Hrvatska, 'ako bude primorana na zaštitu granice, morati razmisliti o preprekama', dodajući kako za takvo što imamo kapacitete, tportal je izračunao kako bi prema računici samo kupnja hipotetskih tisuću kilometara žilet-žice na našim istočnim granicama državni proračun stajala čak 96 milijuna kuna
Zatvaranje granica i pribjegavanje metodama i sredstvima koje je Karamarko najavio ako Austrija i Slovenija zatvore granice, opisavši mogući predstojeći potez kao domino-efekt koji će cijela Europa morati ispoštovati zbog izbjegličke krize, a kojem će i Hrvatska pribjeći po uzoru na partnerske zemlje, nije jeftino. Skupi projekt postavljanja žice znatno će se osjetiti na državnom proračunu osobito stoga što Hrvatska sa susjednom Bosnom i Hercegovinom, Srbijom i Crnom Gorom ima čak 1.350 kilometara kopnene granice.
Pritom valja imati na umu da sto metara obične bodljikave žice po maloprodajnoj cijeni stoji 188 kuna, a bala od 100 metara zloglasne žilet-žice u najjeftinijoj varijanti čak 127 eura, bez troškova isporuke i postavljanja, pa pritom u ukupni trošak valja uračunati i dostavu te samo postavljanje, odnosno dnevnice za radnike na terenu.
Prema hipotetskoj računici, samo kupnja žice kojom bi se ogradilo tisuću kilometra granice stajala bi 96 milijuna kuna, a ukupni troškovi postavljanja višestruko bi premašili tu brojku, ponajviše zbog činjenice koja govori o samoj duljini državne granice s istočnim susjedima.
Primjerice, Slovenija u kojoj se nekoliko tvrtaka bavi izradom žilet-žice, nabavila je metar te prepreke po cijeni od devet eura, a dosadašnje razapinjanje 140 kilometara žice stajalo je naše susjede najmanje 1,26 milijuna eura. Dio žice nabavljen je u Španjolskoj, a čak 24 tisuće kolutova u Mađarskoj, gdje je proizvodnja takve vrste žica zbog potražnje na državnoj razini nedavno pokrenuta u zatvoru u Marianosztru.
Našim sjevernim susjednima, naime, bilo je isplativije proizvoditi žilet-žicu nego je kupovati u Njemačkoj koja je jedan od najvećih svjetskih proizvođača tih nepopularnih žica. Austriju je pak postavljanje 3,7 kilometara žičane ograde s britvama stajalo vrtoglavih deset milijuna eura.
Kako doznajemo u hrvatsko-belgijskoj tvrtki Betafence zloglasna žilet-žica znatno je skuplja od obične bodljikave žice te je nema u ponudi, već tek kao izložbeni primjerak budući da za njezino postavljanje važe sasvim drukčija pravila nego kada se postavlja obična bodljikava žica kojom se ograđuju primjerice poljoprivredna zemljišta ili pojedini objekti.
U Betafenceu za tportal objašnjavaju kako žilet-žica nije u slobodnoj prodaji te kako se ona ne smije postavljati na svoju ruku. Sustavi takve bodljikave žice primjenjuju se, naime, na perifernim prostorima visokog rizika kao što su aerodromi, zatvori, vojne zone i područja koja zahtijevaju maksimalnu sigurnost i zaštitu. Prepreke u obliku neprekinute trake od mekog čelika s ugrađenim oštrim britvama vrlo su učinkovite pri sprečavanju penjanja preko ograde i pružaju maksimalnu prepreku, doznajemo u tvrtki koja proizvodi sve vrste ogradnih sustava, no iako se one mogu postaviti iznad ograde, na dnu ograde ili na vrhu krovova, vrlo je važno kako i gdje se ona postavlja, posebice stoga što takve ograde priječe slobodno kretanje divljih životinja i presijeca im migracijske koridore, ističu u Betafenceu.
Na upit je li ih itko dosad informativno kontaktirao vezano za cijenu i nabavu tih spiralnih žica s britvom, u tvrtki napominju kako ih zbog specifičnosti samog proizvoda i činjenice kako takve žice nema u slobodnoj prodaji dosad nitko nije kontaktirao. Hoće li ih netko s državne razine uskoro kontaktirati, ostaje tek vidjeti.
