Znanstvenici za sada još ne mogu reći je li se komarac trajno naselio u našim krajevima, no ako je suditi po njegovu ekspanzionističkom potencijalu, na to nećemo morati još dugo čekati.

Voditeljica Odjela za dezinfekciju, dezinsekciju i deratizaciju (DDD) Zavoda za javno zdravstvo 'Dr. Andrija Štampar' mr. sc. biologije Ana Klobučar za tportal je objasnila da je ova invazivna vrsta već rasprostranjena u sjeveroistočnom dijelu Slovenije koje graniči s Krapinsko-zagorskom županijom.

'U studiji koja je trajala četiri mjeseca, a koju su na sedam lokaliteta u Krapinsko-zagorskoj županiji vodili Štampar i Zavod za javno zdravstvo Krapinko-zagorske županije, Aedes japonicus otkriven je na groblju u mjestu Đurmanec i na području graničnog prijelaza Macelj sa Slovenijom', rekla je Klobučar.

Veći broj komaraca za sada nije pronađen u mjestima koja su udaljenija od granice, primjerice u Zlatar Bistrici ili u Svetom Križu Začretje.

'Uzimajući u obzir prirodu invazivnih vrsta, možemo pretpostaviti da se dogodio i aktivni prijenos letom i pasivni prijenos transportom. Komarac za sada nije pronađen na području Grada Zagreba', izjavila je Klobučar.

Ovakve invazivne vrste, kaže, jako dobro iskorištavaju ekološke uvjete u kojima se nađu za svoj razvoj, što znači da je za očekivati da će se Aedes japonicus nastaviti širiti prema okolnim područjima i istiskivati domaće vrste. Sezona aktivnosti komaraca dolazi, pa ćemo u nastavku istraživanja i praćenja sigurno saznati više.

221252, 114987, 285568, 279135
Prijete li nam egzotične bolesti?

Naša biologinja kaže da je dokazano da su komarci vrste Aedes japonicus sposobni prenijeti više patogenih virusa u laboratoriju.

'To su virusi uzročnici različitih encefalitisa i groznica: West Nile virus, Japanese encephalitis virus, St. Louis encephalitis virus, Eastern equine encephalitis virus, La Crosse virus, Rift Valley fever, virus Dengue, Chikungunya virus. No na sreću za sada nije potvrđeno da funkcioniraju kao prijenosnici u prirodi, odnosno da su uzrokovali epidemije', objasnila je Klobučar naglasivši da je Aedes japonicus veliki napasnik, odnosno molestant.

Kako se zaštititi?

Budući da se ova vrsta, kao i tigrasti komarac, razvija u različitim umjetnim leglima kao što su posude s vodom, kante, bačve, začepljeni slivnici, oluci, odbačene automobilske gume, vaze na grobljima itd., ljudi trebaju paziti da u svom okruženju ne stvaraju uvjete za njihov razvoj.

Također trebaju izbjegavati ubode komaraca, ako je potrebno koristiti repelente pri boravku u područjima gdje je velik broj komaraca, nositi odjeću svijetlih boja, duge rukave i duge hlače, zaštititi prozore i vrata mrežama za kukce i zavjesama, postaviti mreže iznad kreveta i dječjih kolica itd.

Invazivne vrste širit će se i dalje

Sama priroda invazivne vrste komarca, ističe biologinja, takva je da se brzo razmnožava i širi, bolje iskorištava ekološke uvjete područja u kojima se nađe od vrsta koje su već rasprostranjene i prirodno obitavaju na tom području.

'Ovo je vrsta koja obitava u umjerenom klimatskom pojasu, podnosi i niske temperature, u Njemačkoj je nađena čak i na nadmorskim visinama od oko 1.200 metara.

Nakon tigrastog komarca koji se udomaćio u priobalju Hrvatske, ali i u Zagrebu na većem području grada, možemo očekivati daljnji nastavak širenja invazivnih vrsta. Stoga je važno kod ljudi razviti svijest i odgovornost prema okruženju i vodi koju ostavljaju u vrtovima i okućnicama koje mogu postati legla komaraca', upozorava voditeljica DDD-a.