S druge strane, kad okrene kiša, turisti vape za popratnim sadržajima kojih nema dovoljno. I kad im dosadi kartanje, jambanje i razgledanje znamenitosti, dignu sidro i odu. Skrate boravak, jer po kiši mogu sjediti i kod kuće. Onda slijedi vapaj zimmer frei djelatnika o slaboj sezoni u kojoj krevet većina ne želi dati na manje od sedam dana jer im se to ne isplati, 'treba oprati i opeglati posteljinu, a mora se i WC očistiti', na red nakon njih dolaze ugostitelji 'gosti sve manje troše', da bi se u konačnici javili ministri Boris Lalovac i Branko Grčić 'zbog slabe sezone idemo u rebalans'. 

Osim baba koje po kolodvorima viču 'pokoje, cimer, kamere' i ministra turizma Darka Lorencina, turističku sliku najviše kreira Hrvatska turistička zajednica i njezini uredi kojih ima 296. Još potkraj svibnja, Državni ured za reviziju objavio je svoj nalaz za 2012. u kojem ima svega.

Pročešljali su revizori tako 68 TZ-a (HTZ, 20 TZ županija, TZ Grada Zagreba, 39 TZ gradova, četiri TZ općina i tri TZ područja) i Institut za turizam i pronašli svašta, da bi u konačnici dali 23 bezuvjetna i 46 uvjetnih mišljenja.

Prosječna neto plaća zaposlenih u HTZ-u 2012. bila je osam tisuća kuna neto, a najveća je iznosila 22.562 kune. Druga najveća isplaćena je u TZ Grada Zagreba – bruto 37.054 kune, a najniža 1.586 kuna u TZ Marije Bistrice. Revizijom obuhvaćene turističke zajednice imale su koncem 2012. ukupno 444 zaposlenika, jedna turistička zajednica imala je više od 20, a najveći je broj TZ-a koje imaju do pet zaposlenika.

Revizija je pokazala da su turističke zajednice ostvarile od 557 milijuna kuna prihoda, od čega je HTZ uprihodovao oko 257 milijuna. Najviše novca stiglo je od boravišne pristojbe (81 milijun kuna), od turističke članarine uplaćeno je 57 milijuna kuna, a iz državnog proračuna HTZ-u je prebačeno 89 milijuna kuna. Sveukupno na svim razinama te godine od boravišne pristojbe prikupljeno je 340 milijuna kuna. Na rashodovnoj strani najviše se potrošilo reklamu - 174 milijuna kuna.

U oko revizora kod HTZ-a upala je i potrošnja za intelektualne usluge u visini milijun kuna, ali i na službenu odjeću informatora za koju je utrošeno 300 tisuća kuna. Reviziji su prsluci, košulje, hlače i sakoi bili posebno zanimljivi, jer su bili mišljenja da su nabavljene veće količine od potrebnih te da dio dvije godine uopće nije bio u upotrebi, već je ležao na skladištu.

Zamjerili su revizori HTZ-u i to što je u nepovoljniji položaj stavio druge izvođače u odnosu na čelisticu Anu Rucner, njezino ime se ne navodi, jer je direktor predstavništva u Utrechtu tražio klapu i grupu, a izbrana je ona za čije je nastupe tijekom 2012. plaćeno 382 tisuće kuna. Zbog toga je zatraženo da se definiraju kriteriji za izbor umjetnika koji nastupaju u zabavno-scenskom programu.

Primijećeno je i to da je HTZ za skladištenje promidžbenog materijala do rujna imao prostor u Velikoj Gorici za što je izdvojio milijun kuna, a još 2007. plaćena je (115 tisuća kuna) izrada idejnog projekta za izgradnju vlastitog skladišta na istoj lokaciji koja nikad realizirana. Budući da je država vlasnik brojnih neiskorištenih nekretnina, revizija je predložila da, u suradnji s DUUDI-jem, HTZ iznađe rješenje za skladište.

Problematično im je bilo i to što dodjela nagrade Zlatna penkala traje četiri dana, a sama nagrada dodjeljuje se samo jedan dan. Na nju je, a dodjeljuje se stranim novinarima za najbolji tekst i TV reportažu o Hrvatskoj, ove godine potrošeno pola milijuna kuna.

Utvrđeno je i da HTZ nije ustrojio jedinstven turistički informacijski sustav, sustav prijave i odjave turista i statističke obrade prema turističkim zajednicama nižeg ustroja. U globalu revizori su rad HTZ-a u 2012. ocijenili zadovoljavajućim smatrajući da je 'bio dovoljno efikasan u provođenju planiranih zadaća i aktivnosti, jer je obavio većinu planiranih aktivnosti, odnosno zadaća iz svoje nadležnosti'.

Što se tiče rada TZ-a, utvrđeno je da većina (61) TZ-a bila efikasna u provedbi planiranih zadaća i aktivnosti. Primjedbe su upućene na pojedine turističke zajednice, jer nisu utvrdile kriterije i mjerila na temelju kojih su donesene odluke o financiranju ili sufinanciranju pojedinih programa i projekata. Također, za većinu programa i projekata nisu utvrđeni ciljevi ili su dani opisno bez brojčanih pokazatelja i drugih mjerljivih kriterija.

Kao problem apostrofirano je to da TZ nisu uspostavile učinkovit sustav naplate boravišne pristojbeizmeđu ostalog, i zbog nedovoljne suradnje s tijelima koja obavljaju nadzor nad naplatom boravišne pristojbe.