Obrazlažući prijedloge zakona na Odboru za financije, zamjenik ministra financija Igor Rađenović podsjetio je da je Vlada, tražeći rješenje za problem švicarskog franka, među ostalim fiksirala kamatne stope i zamrznula tečaj franka na godinu dana.

'Prošlo je godinu dana dijaloga i godinu dana pokušaja da s nađe zajedničko rješenje. To je uspjelo i Vlada je odlučila donijeti rješenje za koje smatramo da je trajno rješenje za ovaj problem. Rješenje je pravedno i pošteno i mi njime problem lošeg proizvoda stavljamo ad acta', kazao je Rađenović.
To rješenje, dodao je, predviđa takav način konverzije kojime bi se izjednačili dužnici u švicarskim francima i dužnici u eurima. 'Kao da su dva susjeda na istom katu uzeli kredit', kazao je Rađenović dodavši da trošak konverzije neće izravno snositi građani.

No Vladino rješenje nikako se nije svidjelo vanjskom članu odbora HUB-ovom Zoranu Bohačeku. 'HUB ovaj prijedlog smatra neprihvatljivim, neopravdanim i pravno neodređenim', kazao je Bohaček. Hrvatska udruga banaka koju predstavlja, traži da se napravi procjena učinka i da se zna točan trošak konverzije, a i smatra da je Vlada trebala obaviti konzultacije s Europskom središnjom bankom.

Bohaček smatra kako će od Vladinog rješenja koristi imati oni koji imaju novca i koji su se odlučili na otplatu kredita na kraći rok te da će, ako se prihvati prijedlog Vlade, uslijediti i gospodarske posljedice za državu - pad potrošnje, pad kreditnog rejtinga i interesa investitora.

Podsjetio je pritom na Uredbu o uzajamnom poticanju i zaštiti ulaganja iz vremena Račanove vlade, a to što banke neće uprihoditi dodatan novac uspoređuje s izvlaštenjem.

'Na bilo kakvo zakonsko rješenje koje nije dogovoreno, a zato su i Svjetska banka i Komisija inzistirale na dobrovoljnom rješenju koje ne ruši pravnu sigurnost zemlje, se može izravno podnijeti račun, bez ikakvih sporova, bez suda za naknadu. Takva će naknada biti jednaka vrijednosti izvlaštenog ulaganja neposredno prije nego je izvlaštenje poduzeto. Znači ako se izračuna da je to sedam milijardi, dolazi račun od sedam milijardi, odmah, nema suda, nema ničega, bez odgađanja', poručuje Bohaček.

Stoga je Sabor pozvao da bude arbitar i da odgodi glasanje o Vladinom rješenju. Sabor, dodaje, može zatražiti da se provede procjena učinka i da se nađe rješenje političkim konsenzusom, regulatornim konsenzusom i konsenzusom s poslovnim sektorom. 'Banke nisu protiv da se nađe rješenje, ali vlasnici banaka moraju zaštititi svoju imovinu', kazao je Bohaček.

Bohačekovo izlaganje izazvalo je niz reakcija članova odbora koji su osudili ponašanje banaka i poručili da nema alternative zaštiti građana od dužničkog ropstva.

Predsjednik Odbora za financije, HNS-ov Srđan Gjurković poručio je da ni Vlada ni Sabor, pa ni opozicija nisu utjecale na to da je švicarski franak skočio, ali da moraju reagirati u ujednačiti prava građana. Podsjetio je na 2008. i početak gospodarske krize. Tada su nacionalne Vlade, kazao je, proračunskim novcem spašavale banke i nitko tada nije spominjao obraćanje Ustavnom sudu ili bilo kakve arbitraže. Međutim, dodaje, sada kada Vlada želi pomoći građanima, banke sve to spominju.

'Ovo su jedino jednakost i pravednost da bi se taj poremećaj koji postoji na tržištu vratio u normalu', poručio je Gjurković.

Bohačekovo izlaganje razbjesnilo je i SDP-ovog Ivu Jelušića koji podsjeća da banke nisu izašle s prijedlogom, a na što su bile pozivane.

'Bojim se da bi s vama konsenzus bio jedino koji bi bio apsolutno u korist banaka, a na štetu građana. Taj konsenzus s vama smo gledali godinama, gdje ste vi jako dobro prolazili. Za vas je konsenzus kada prethodne Vlade nisu ništa tu poduzimale, vama je to bio dobar konsenzus. Vama dobro, drugima loše', kazao je Jelušić.

Vladino rješenje podržao je i HDSSB-ov Krešimir Bubalo, koji se očito povodio onom bolje išta nego ništa. Poručio je da se rješenje trebalo naći ranije i da je ovo samo pola koraka jer se zalaže da se obeštete i oni koji su isplatili kredite.