'Ako se sada počnemo ispričavati za pokazivanje prijateljskog lica u ovakvoj kriznoj situaciji, onda to više neće biti moja zemlja.' Ovom je rečenicom njemačka kancelarka Angela Merkel, netipično za svoje uvijek oprezne javne istupe, odgovorila kritičarima svoje izbjegličke politike koja izaziva podijeljene reakcije diljem Njemačke i Europske unije.

Riječ je o značajno drugačijim stavovima u odnosu na one koje je Merkel izrekla sredinom srpnja, kada se u jednom razgovoru s građanima koji je uživo prenosila televizija susrela sa slučajem palestinske djevojčice Reem kojoj je prijetila deportacija iz Njemačke. Kancelarka je tada uplakanoj djevojčici rekla da Njemačka ne može primiti sve ljude koji iz izbjegličkih logora u Libanonu i iz Afrike idu prema Europi tražeći bolji život.

U međuvremenu se izbjeglička kriza dramatično zaoštrila i nakon prvotnog nesnalaženja njemačke vlade koja je isprva negirala pa ignorirala ozbiljnost situacije, Merkel se odlučila za jasnu humanu politiku otvorivši Njemačku za donedavno nezamislivo mnogo izbjeglica. Rekla je i da će dolazak tih izbjeglica promijeniti Njemačku, ali da je to velika i moćna država koja se s tim izazovom može nositi. Izbjeglicama treba pokazati 'kulturu dobrodošlice jer oni su i obogaćenje Njemačke koja ima negativan prirodni prirast te treba novu radnu snagu kako bi svoju ekonomiju održala na uspješnoj razini'. 'Ovo što sada proživljavamo nešto je što će nas zaokupljati u nadolazećim godinama i to nas mijenja, a mi želimo da ta promjena bude pozitivna. Vjerujemo da će tako biti', izjavila je Merkel početkom rujna.

No to je stav koji ne dijeli njezina cijela vladajuća koalicija, konkretno sestrinska stranka CSU, čiji su se prvaci proteklih tjedana isticali izjava prožetim ksenofobijom i širenjem panike, pa je tako bavarski premijer Horst Seehofer ustvrdio kako 'Njemačka ne može biti socijalna služba svijeta', dok su njegovi stranački kolege optuživali Merkel da čini ogromnu pogrešku. Za bivšem ministra unutarnjih poslova Njemačke Hans-Petera Friedricha (CSU), koje je bio dio kabineta Merkel 2, ono što je u vezi izbjeglica odlučila kancelarka je 'politički promašaj bez premca' i 'naivno te Njemačku izlaže opasnosti'. Bavarski ministar financija Markus Söder pak smatra da će dolazak prevelikog broja izbjeglica 'promijeniti kulturalnu statiku društva' i zaključuje da je sve to jednostavno previše.

Podjednako, ako ne i više, prema Merkel su kritični iz istočnih članica Europske unije, istih onih država koje su pak podržavale strogu liniju prema Grčkoj, pa i njezino izbacivanje iz eurozone. Iako je Angela Merkel bila jedna od rijetkih europskih političarki najvišeg ranga koja nije negativno komentirala brojne kontroverzne poteze mađarskog premijera Viktora Orbana, on se sada postavio direktno protiv njemačkog stava o izbjeglicama poručivši da su sve one ionako njemački, a ne njegov problem.

Kritike su Merkel uputili i čelnici Slovačke i baltičkih država, a da je sukob tek na početku, svjedoče izjave njemačkog ministra vanjskih poslova Frank-Waltera Steinmeiera koji je zaprijetio da se odluke u EU-u mogu donositi i većinom glasova, a ne isključivo konsenzusom svih članica. Da Njemačka na svoju stranu može sakupiti većinu EU-a, nema sumnje, ali tragikomično u toj prijetnji jest to što se ona odnosi na prijedlog Europske komisije o raspodjeli izbjeglica diljem EU-a, s brojevima koji se u međuvremenu posve nadiđeni i ne odgovaraju realnom stanju na terenu. EU se ne može dogovoriti oko izbjegličkih kvota koje već par tjedana više uopće nisu relevantne pa je oko toga sazvan samit za 23. rujan u Bruxellesu, na kojemu će se pokušati konačno postići konsenzus oko ovog pitanja, iako su se izazovi itekako promijenili i povećali.

Ipak, iako je ušla u dosad najveći rizik svoje političke karijere, Angela Merkel nije bez podrške za svoju izbjegličku politiku. Većina Nijemaca, kako pokazuju ankete, vjeruje kancelarki i podržava njezinu politiku prihvata izbjeglica, a na njezinoj je strani i CDU koji se nije podijelio kao u slučaju grčke krize te koalicijski partner SPD, pa čak i opozicija. Zeleni i Die Linke podržavaju humanu politiku Merkel prema izbjeglicama usmjeravajući svoju kritiku na birokratske komplikacije i bavarski CSU. Ovaj put Merkel podržavaju i njezini najoštriji kritičari iz medija, poput komentatora Der Spiegela Jakoba Augsteina koji konstatira da je Merkel od Nijemaca zatražila podršku i povjerenje koje u ovom trenutku i dalje ima.

Ako se pak situacija s izbjeglicama ubrzo pogorša, mediji ističu da Merkel već ima ministra spremnog za žrtvenog jarca. Riječ je o Thomasu de Maiziereu, ministru unutarnjih poslova koji se previše dugo ponašao kao da nema izbjegličke krize i čije je ministarstvo prije samo par mjeseci predviđalo da u Njemačku neće doći više od 400 tisuća izbjeglica te da je sve za njihov dolazak spremno. Iako iz krugova bliskih kancelarki govore da je de Maiziereova pozicija sigurna, on ne bi bio prvi ministar kojeg Merkel smjenjuje kako bi zaštitila svoju vodeću poziciju.