Kod 33 posto osoba bolest se otkriva kada je već regionalno proširena, a kod 13 posto osoba su prilikom dijagnoze bile prisutne udaljene metastaze.

Svakoga dana od te zloćudne bolesti umre šest osoba. Istodobno odaziv na preventivni program, odnosno testiranje na krv u stolici, iznosi nedovoljnih 25 posto.

Godišnje od raka debelog crijeva oboli oko 3600 osoba, među kojima 60 posto čine muškarci. Bolest je češća kod osoba starije životne dobi, međutim skoro petina oboljelih je mlađa od 60 godina.

Prema posljednjim podacima Registra za rak, u 2020. godini od kolorektalnog raka oboljelo je 3396 osoba, a prosječna dob prilikom oboljenja bila je 70 godina.

Podaci pokazuju pad incidencije od oko 10 posto u odnosu na 2019. godinu, no to nije rezultat stvarnog smanjenja pojavnosti tog raka već utjecaja pandemije covida-19.

Ukoliko se rak debelog crijeva otkrije u lokaliziranom stadiju kada se bolest nije proširila, petogodišnje preživljenje iznosi oko 90 posto.

Rak debelog i završnog crijeva (kolorektalni rak) jedan je od vodećih javnozdravstvenih problema u Hrvatskoj.

Ministarstvo zdravstva najavilo je kako je cilj, u sklopu novog programa ranog otkrivanja te bolesti koji će se provoditi u ordinacijama obiteljske medicine, u narednih pet godina povećati odaziv za najmanje 20 posto.

Rak debelog i završnog crijeva je nakon raka dojke i raka pluća najzastupljeniji po broju oboljelih u svijetu. Po smrtnosti od zloćudnih bolesti kolorektalni je rak na drugom mjestu u Hrvatskoj, nakon raka pluća.

Prema procjenama Europske komisije za zemlje članice EU, stope učestalosti novi slučajeva kolorektalnog raka najviše su u Slovačkoj, Danskoj, Mađarskoj i Nizozemskoj, dok je mortalitet najviši u zemljama istočne Europe. Hrvatska se nalazi na devetom mjestu po pojavnosti raka debelog crijeva, a na drugom mjestu po smrtnosti.