Nezadovoljni činjenicom da je nova Vlada u prijedlogu proračuna za 2016. godinu izdvajanje za Ministarstvo znanosti, obrazovanja i sporta, umjesto da ga je povećala, smanjila za 158 milijuna kuna, hrvatski znanstvenici pokrenuli su prošli tjedan peticiju kojom traže da se ovom značajnom resoru vrati dostojanstvo i mjesto koje zaslužuje
Inicijativi, koju je uglavnom organizirao fizičar Ivica Puljak, pridružio se veći broj uglednih hrvatskih znanstvenika u domovini i inozemstvu, među kojima i molekularni biolog Ivan Đikić, ravnatelj Instituta Bachmann za molekularne znanosti života na Sveučilište Goethe, član njemačke i europske akademije znanosti.
Uključivanje Đikića nikoga ne bi trebalo čuditi jer je taj ugledni znanstvenik kroz brojne projekte u domovini i suradnju s hrvatskim kolegama u mnogo navrata pokazao da svojim odlaskom u inozemstvo nije digao ruke od hrvatske znanosti i mladih.
'Znanstvenici i nastavnici iz stranke Pametno i drugi znanstvenici pokrenuli su peticiju u kojoj tražimo da se obrazovanje i znanost uvrste u prioritete ovog društva', objasnio je za tportal Puljak.
'Prijedlogom proračuna za Ministarstvo znanosti, obrazovanja i sporta ovaj dio društva, koji je najvažniji za budućnost Hrvatske, i dalje ostaje na margini, a sada je dodatno ugrožen njegov razvoj. Svako moderno društvo obrazovanje i znanost smatra pokretačima razvoja i posebno brine o njima. Mi želimo da se tako ponašaju i ljudi koji vode našu zemlju. Ovo nije borba za nas i naše plaće, nego za budućnost Hrvatske', dodao je.
U uvodnom tekstu peticije ističe se da su znanost i obrazovanje među najvećim gubitnicima novog prijedloga proračuna, čime je u stvari najveći gubitnik – budućnost Hrvatske.
'Stoljeće u kojem živimo neće biti samo stoljeće znanja, nego stoljeće znanosti. Zemlje i društva koje su to shvatile, postavile su obrazovanje i znanost kao prioritete i u njih ulažu sve više sredstava, kako bi njihovi građani što bolje iskoristili mogućnosti koje budućnost donosi, ali i sudjelovali u stvaranju takve, svijetle budućnosti.
U međuvremenu, u Hrvatskoj stvari ne idu dobro. Za znanost i obrazovanje smo i do sada odvajali iznimno malo sredstava, a posljednji prijedlog proračuna u ovome resoru je dodatno nastavio negativan trend. Znanost i obrazovanje opet nisu među prioritetima našega društva, dok se istovremeno neki drugi dijelovi sustava, uglavnom zbog politikantskih razloga, obilno financiraju', upozorava peticija.
Njezini potpisnici, kojih se do sada skupilo više od 2280, od Vlade zahtijevaju sljedeće:
•da znanost i obrazovanje u postotku postanu najveći dobitnici ovog proračuna,
•nastavak reforme obrazovanja kroz kurikularnu reformu,
•žuran početak promjena sustava znanosti i visokog obrazovanja na temeljima povećanja kompetitivnosti, internacionalizacije i odgovornosti prema širem društvu,
•neodgodivu implementaciju svih mjera i aktivnosti predviđenih u Strategiji obrazovanja, znanosti i tehnologije.
Inicijatori peticije su:
1.dr. sc. Tome Antičić
2.prof. dr. sc. Frano Barbir
3.dr. sc. Drago Cmuk, Pametno
4.prof. dr. sc. Srđan Čapkun
5.prof. dr. sc. Željko Domazet, Pametno
6.prof. dr. sc. Ivan Đikić
7.izv. prof. dr. sc. Nikola Godinović, Pametno
8.prof. dr. sc. Branko Grisogono
9.prof. dr. sc. Ranko Goić, Pametno
10.izv. prof. dr.sc. Pavel Gregorić
11.prof. dr. sc. Alen Harapin, Pametno
12.prof. dr. sc. Hrvoje Kraljević, Pametno
13.Ana Nikolić, prof., Pametno
14.Maja Pivčević, dipl. psih., prof., Pametno
15.izv. prof. dr. sc. Srdjan Podrug
16.prof. dr. sc. Ivica Puljak, Pametno
17.prof. dr. sc. Janoš Terzić
18.Akademik Vlatko Silobrčić, Pametno
19.prof. dr. sc. Maja Vehovec, Pametno
20.dr. sc. Branimir Urlić, Pametno
21.prof. dr. sc. Kristian Vlahoviček
22.prof. dr. sc. Milan Vojnović
23.prof. dr. sc. Saša Zelenika
