Formalno uključivanje građana u odlučivanje o proračunu jedna je od ključnih novosti u novom Kodeksu fiskalne transparentnosti Međunarodnog monetarnog fonda (MMF), no Hrvatska zasad ne zadovoljava ni temeljnu praksu uključivanja javnosti u taj proces, navodi se u danas objavljenom osvrtu Instituta za javne financije (IJF) na ovaj kodeks
Novi Kodeks, navodi se u osvrtu koji potpisuje ravnateljica Instituta Katarina Ott, obuhvaća četiri ključna stupa fiskalne transparentnosti, i to fiskalno izvještavanje, fiskalna predviđanja i proračune, potom analizu i upravljanje fiskalnim zadacima te upravljanje prihodima od prirodnih resursa. Ujedno, uvodi se nov način 'ocjenjivanja' fiskalne transparentnosti kojim se želi osigurati to da vlade, zastupnici, građani i tržišta dobiju potpunu sliku stanja javnih financija.
Pritom se, ističe Ott, u Kodeksu po prvi put pojavljuje riječ 'građani', odnosno jedno od načela Kodeksa je da 'Vlada omogućuje građanima razumljiv sažetak implikacija proračunskih politika i mogućnost da sudjeluju u odlučivanju o proračunu', a uključenost građana 'mjeri' se kroz tri moguće prakse - temeljnu, dobru i naprednu praksu.
Hrvatska zasad, nažalost, ne zadovoljava ni temeljnu praksu uključivanja javnosti, ali u nekim od načela bi uz malo truda mogla zadovoljiti čak i naprednu praksu. Hrvatska naime formalno objavljuje mjesečne izvještaje, no ne unutar mjesec dana, već s popriličnim zakašnjenjem, a upravo se 'objavljivanje mjesečnih izvještaja unutar mjesec dana' smatra naprednom praksom', ističe Ott.
Dodaje i da su za nas 'neka od načela zasad u sferi science fictiona' i pritom navodi primjer vezan uz porezne izdatke, za koje temeljna praksa zahtijeva da se procjena gubitka prihoda zbog poreznih izdataka objavljuje najmanje jednom godišnje.
'No u Hrvatskoj se ne objavljuje nikada', ističe Ott te dodaje da primjerice 'možemo samo sanjati' i o tome da Vlada redovito objavljuje projekcije održivosti glavnih fiskalnih agregata i svih zdravstvenih fondova i fondova socijalne skrbi za barem deset idućih godina, kao što predviđa novi MMF-ov Kodeks.
Ipak, Ott kaže da, premda Vlada zasad ne čini dovoljno, valja pohvaliti neke od hrvatskih lokalnih jedinica koje su i bez Kodeksa samoinicijativno poduzele korake u pravome smjeru.
Naime, IJF-ova Analiza otvorenosti proračuna hrvatskih županija, gradova i općina primjerice pokazuje da Labin izravno uključuje svoje građane u izradu proračuna, Koprivnica provodi ankete o proračunu, a Duga Resa, Koprivnica i Pula održavaju javne tribine i pozivaju građane da sudjeluju u raspravi o proračunu.
'To su zasad izolirani iskoraci, no valja se nadati da će ih biti sve više i na lokalnim i na razini središnje države', zbog poticaja koji vlade mogu dobiti od novog MMF-ovog Kodeksa, zaključuje Ott.
