U posljednjih pedeset godina jedan od svrsishodnijih poticaja povijesnoj znanosti pružio je Michael Foucault koji je, iako strukom filozof, ponudio inspirativan okvir za promišljanje o temama kao što su su povijest ludila, seksualnosti, zatvaranja, tjelesnosti, tijela... Znanstveno-kulturološka istraživanja o tretiranju i odnosu prema tijelu u 'našim' krajevima tek treba sustavno provesti i intrigantno ispisati, ali je unaprijed sigurno da će posebno poglavlje, ako ne i posebne monografije pripadati spoznajama o 'nostalgičnim' osamdesetim godinama XX. stoljeća. Naime, upravo tada društvo SFRJ je potpuno ravnopravno participiralo u globaliziranom fenomenu nevjerojatne popularnosti aerobika i body buildinga među ženskom populacijom!  

YU 'baby boomers'

Kada je 1982. godine posrnula glumica Jane Fonda u prodaju pustila VHS kazetu 'Jane Fonda's Workout' prema vlastitom sjećanju nije ni slutila da doslovno paralelno s računalnom revolucijom radikalno oblikuje imidž i način života osamdesetih. Domaći Yu Video, obilno se baveći fenomenima video kulture, s divljenjem je pisao da od trenutka izlaska, pa do 1985. godine Fondina kaseta u SAD- u nikada nije pala ispod četvrtog mjesta najprodavanijih! Američki sociolozi objašnjavali su da je riječ o želji poslijeratnih 'baby boomera' za održavanjem mladenačke ljepote, fizičkog zdravlja i održavanjem 'američkog sna'. Iako analogija nije savršena, i u SFRJ je osamdesetih stasala generacija koja je proživjevši odrastanje u eri konjunkture (procvat raširenosti potrošačke elektronike, pop kulture i karakterističnog socijalističkog konzumerizma), željela sačuvati osjećaj mladosti i energičnosti.

Tako reportaža Starta iz zagrebačkog body building kluba 'Metalac' 1983. godine tvrdi da su uz velik broj mladih cura najupornije 'žene između tridesete i četrdesete, koje vježbaju od samog početka'. Stoga gotovo neposredno nakon Fondinog uspjeha domaći medijski prostor doslovno okupiraju njene fotografije tijekom vježbe u prepoznatljivoj pozi s nogama u zraku i štucnama.  Krajem 1983. godine uslijedilo je svojevrsno 'amenovanje' Fondine popularnosti – nastaje prvi jugoslavenski prijevod knjige 'Moja metoda' uz recenziju Slavenke Drakulić Ilić i Vesne Mimice čiju ulogu ćemo valorizirati nešto kasnije. 'Pa jesmo li se baš amerikanizirali? Jesmo li mi, ovdje na Balkanu, postali opsjednuti zdravljem, ekologijom, kondicijom, prirodnom prehranom, iako nam je standard relativno nizak?', pitala se Slavenka Drakulić Ilić u uvodu sugerirajući da iza pokreta stoji snažna feministička poruka o oslobođenju žene.

Start, Bernarda i utezi 'Đuro Salaj'

Iza novog životnog stava pomalo očekivano najglasnije je stao Start, časopis koji je i inače na sebi svojstven način slavio ljepotu ženskog tijela. U jesen 1983. godine, točki u kojoj se domaća aeorobik priča posebno razvijala, Start zaključuje: 'Najnoviji je stav žena prema vlastitom tijelu - baviti se sportom i biti lijepa na način nove, drugačije ženstvenosti. Knjige o tjelesnim vježbama za dobro zdravlje i muškobanjastu figuru na vrhu su liste bestselera. Žene stavljaju manje make upa, a više vremena provode gimnasticirajući.' Naposljetku, sve je začinjeno tezom o desetljeću čije je geslo 'znojim se, dakle jesam'. 

Ilustrativan simptom nove kulture tjelesnog je projekt glorificiranja ljepote Bernarde Marovt, najpoznatije misice Jugoslavije osamdesetih. Analizirajući estetiku photosessiona primjećujemo da prevladavaju ambijenti teretane, vježbanja, bavljenja sportom, rastezanja s obučenim 'štucnama'... Sama Bernarda je govorila kako se u srednjoj školi u Celju intenzivno bavila trčanjem i košarkom, a da od glazbe najviše cijeni disco. 

Časopis za žene Svijet je krenuo vlastitim, ženama praktičnijim, ali muškarcima manje atraktivnim pravcem. Pokrenuta je rubrika za samostalno vježbanje kroz koju je uz ilustracije savjete davala i poznata sportašica Zulejka Tućan - Stefanini, tada voditeljica Centra za rekreativnu gimnastiku. Jedna od korisnica centra, po struci pravnica, tvrdila je: 'Ovdje ja nisam ja, to jest, nisam ni radnica ni majka ni supruga, vježbanjem vraćam psihičku ravnotežu.' Izjava koja svakako potvrđuje interpretacije o dubljem feminističkom značaju aerobika.  

Razumljivo, pojedina domaća poduzeća pokušala su kapitalizirati na popularnosti fizičkog vježbanja. Iz  Kombinata 'Đuro Salaj' Valpovo na tržište šalju utege Ekspond u bojama jugoslavenske nacionalne zastave (!) s porukom 'živeći u vremenu aerobika, džoginga, raznih dijeta, učinite i vi nešto za vaš izgled pomoću Koplastove garniture plastičnih utega Ekspond.' Zanimljiva je bila i naprava Vitalner sa snažnim obećanjem prodavača o skidanju šest do devet kilograma kroz 45 dana uz vježbanje po 10 minuta dnevno! I pojedini proizvodi široke potrošnje zaigrali su na kartu nove estetike –  Radenskin Stil, niskokalorični bezalkoholni napitak, plasirao je geslo 'Postanite vitki, ostanite vitki!' uz priču zabrinute konzumentice koja ga pije jer se počela debljati.

Aerobikom do zdravlja

Godina 'booma' aerobika na jugoslavenskom području iznjedrila je i godinama kasnije najprepoznatljivije lice vježbanja uz televiziju, već spomenutu recenzenticu prvog izdanja Fondine knjige Vesnu Mimicu. Prilikom posjeta Milanu Mimica je vidjela nove tehnike vježbanja Jane Fonde te odučila u Zagrebu predstaviti viđeno. Skroman novinski oglas doveo je pred dvoranu u Šubićevoj 250 ljudi, a i sama Mimica s distance svjedoči da je bila iznenađena interesom. Bio je to zanimljiv fenomen koji svjedoči kako je kroz medije prezentirana zapadna pop kultura vrlo brzo padala na plodno tlo u socijalističkom društvu. 

Svojevrsnu točku na i jugoslavenskoj revoluciji vježbanja tijela pružio je doktor Predrag Milošević koji 1984. godine objavljuje knjigu 'Aerobikom do zdravlja' s gomilom savjeta za vježbanje i ilustrativne fotografije poznate karatistice Bojane Šumonje. 'Aerobik je najpopularniji i najmasovniji pokret koji je zahvatio današnji svijet. Statistike kažu da  ima više poklonika nego što je 60-ih imao rock'n'roll i twist, ili krajem protekle decenije rock, odnosno što ih danas ima punk', hrabro je ustvrdio Milošević pružajući znanstveni legitimitet aktivnosti koja je suštinski eksplodirala zahvaljujući pop fenomenima poput Jane Fonde ili filma 'Flashdance'.

Milena Dravić možda nije sasvim uspješno zajahala val uspješnosti aerobika u SFRJ te nije ušla u anale najprodavanijih kazeta poput Fonde, ali joj stoga suvremena Youtube perspektiva nije nimalo loša.