Učenicima iz Hrvatske koji žele studirati u inozemstvu na raspolaganju je stručna pomoć u vidu besplatnog obrazovnog savjetovanja, kakvo nudi Institut za razvoj obrazovanja, ali i usluge privatnih agencija poput polaganja ispita, individualnih konzultacija i osobnih mentora, koji su ujedno članovi prijamnih odbora i diplomanti Ivy League sveučilišta. Od ideje o upisu na vrhunsko sveučilište do eventualne realizacije obično prođe oko godinu dana, s tim da je određene aktivnosti poželjno planirati i dulje od toga.

Sveučilište Harvard

Najstarije i najprestižnije sveučilište u SAD-u, osnovano 1636. godine, pohađalo je čak osam američkih predsjednika - dva Adamsa, Hayes, dva Roosevelta, Kennedy, Bush junior i Obama. Danas se na Harvard upisuje samo oko pet posto prijavljenih kandidata, s tim da ne postoji posebna procedura ni kvota za međunarodne studente: svi se ocjenjuju po istim kriterijima, počevši od online prijave. Oko 13 posto studenata dolazi na Harvard iz inozemstva.

Financijska pomoć na raspolaganju je studentima neovisno o njihovom državljanstvu. Ako student zatraži financijsku pomoć, Harvard kontaktira s obitelji i utvrđuje dodatne troškove za međunarodne studente te, ovisno o izraženoj potrebi, određuje iznos pomoći. U slučaju da se upis odobri studentu koji nije zatražio financijsku pomoć, on mora ispuniti poseban obrazac o financijskom stanju kako bi dobio vizu.

Uvjet za upis na Harvard je standardizirani test SAT ili ACT. Preporučuje se i polaganje dva SAT subject testa, pri čemu se kao jedan od ta dva ne priznaje SAT II English Language Proficiency Test (ELPT).

Neophodno je i odlično znanje engleskog, pri čemu je važna 'sposobnost brzog i jasnog izražavanja misli', kako stoji u pravilima Harvarda. Iako polaganje TOEFL-a ili nekog drugog testa za neizvorne govornike nije obavezno, rezultati tih testova mogu se priložiti uz aplikaciju, baš kao i prijevod ocjena i pisma preporuke. Nije potrebno plaćati usluge ovlaštenih prevoditelja, s obzirom na to da će na Harvardu, kako kažu, biti sretni i s prijevodima, primjerice, učitelja engleskog jezika. U svakom slučaju, potrebno je navesti ime prevoditelja i prirodu njegova odnosa s kandidatom, a uz prijevode treba priložiti kopiju originalne diplome.

Strani studenti potiču se i na razgovor s jednim od ukupno 15.000 bivših studenata Harvarda, koji u SAD-u i drugdje u svijetu pomažu odabrati najbolje kandidate putem intervjua. Ukoliko osoba koja intervjuira nije na lokaciji dostupnoj kandidatu, izostanak intervjua neće utjecati na konačan ishod.

Sveučilište Stanford

Sveučilište Stanford osnovano je 1885. godine u istoimenom kalifornijskom gradiću u današnjem srcu Silicijske doline, a oko 12 posto studenata dolazi iz inozemstva. Baš poput Harvarda, Stanford upisuje oko pet posto svih prijavljenih, a pravila su ista za međunarodne i američke kandidate.

Uz pomoć uputa na stranici sveučilišta, prvo treba ispuniti online prijavnicu. Za studente bez američkog državljanstva ili dozvole boravka zahtjev za financijskom pomoći utjecat će na ishod prijave. Iz Stanforda poručuju da su ograničena sredstva financijske pomoći za međunarodne studente, ali određeni broj takvih kandidata ipak svake godine upiše studij.

Prijepis ocjena na Stanford mora poslati obrazovna ustanova koju je kandidat prethodno završio, a obavezne su i preporuke učitelja ili profesora. Sve mora biti prevedeno na engleski, što opet mogu odraditi školski administratori ili učitelji. Od ispita, obavezan je SAT ili ACT, a stranim studentima snažno se sugerira da u sklopu prijave polože i testove znanja engleskog jezika (TOEFL, IELTS itd.).

Sveučilište Cambridge

Drugo najstarije sveučilište u Engleskoj i treće na svijetu, Cambridge je ujedno najbolje europsko sveučilište. Osnovano 1209. godine, 'proizvelo' je brojne nobelovce, slavne učenjake i umjetnike poput Isaaca Newtona, Charlesa Darwina, Lorda Byrona, Stephena Hawkinga, Vladimira Nabokova, Hugha Laurieja i drugih. Više od 25 posto današnjih studenata, njih oko 3000, dolazi izvan Ujedinjenog Kraljevstva.

Za početak, savjet oko upisa potrebno je zatražiti od Ureda za prijem, s tim da se već u tom prvom kontaktu prilažu osnovni detalji o kvalifikacijama i ocjenama te se navodi koji se studij želi upisati. U odgovoru kandidatu naći će se podaci o uvjetima školovanja i zatražiti dodatne informacije. Naravno, potrebno je i izvrsno znanje engleskog jezika, što se dokazuje visokim rezultatima testova.

Cambridge je specificirao zahtjeve za kandidate iz pojedinih država, pa tako i za Hrvatsku. Međunarodni kandidati za dodiplomske studije na Cambridgeu moraju prethodno ostvariti iznimne rezultate te se svrstati u jedan ili dva posto najboljih učenika u svojoj generaciji.

S obzirom na sve nepoznanice oko Brexita, britanska vlada tek treba odrediti koji će status po pitanju školarina imati državljani članica Europske unije koji upisuju studij 2020. godine. U međuvremenu, školarina na Cambridgeu za studente iz Hrvatske iznosi 9250 funti ili 78.000 kuna, što ne uključuje troškove života.

Massachusetts Institute of Technology (MIT)

Osnovano 1861. godine zbog ubrzane industrijalizacije u SAD-u, MIT je privatno istraživačko sveučilište također locirano u gradu Cambridgeu, s čak 30-ak posto studenata iz inozemstva.

Kandidati za MIT trebaju se prijaviti za studij već na početku 4. godine srednje škole, a samo će se od primljenih studenata tražiti zaključne ocjene. Ne postoje kvote za strane studente i svakom se kandidatu pristupa individualno, a svi oni moraju demonstrirati barem osnovna znanja u područjima koja žele studirati. MIT preporučuje svim međunarodnim studentima da prethodno imaju nastavu iz engleskog jezika (četiri godine), matematike, povijesti/društvenih znanosti (dvije ili više godina), biologije, kemije i fizike. To će im uvećati šanse da budu spremni za studij na MIT-u.

Dvije su opcije za testiranje znanja engleskog jezika. Prva se sastoji od SAT-a ili ACT-a, kao i dva SAT subject testa (matematika i znanost - fizika, kemija ili biologija), a druga od TOEFL-a i dva navedena SAT subject testa.

MIT pruža financijsku pomoć stranim studentima pod jednakim uvjetima kao i američkim državljanima. Najboljim studentima osigurane su stipendije i pokriveni su im troškovi života za sve četiri godine studija.

Sveučilište Berkeley

Kalifornijsko sveučilište osnovano je 1868. godine, s prvim kampusom u gradiću Berkeleyju nedaleko od San Francisca. Broj međunarodnih studenata kontinuirano raste, pa u tekućoj akademskoj godini na Berkeleyju studira oko 6500 međunarodnih studenata ili oko 16 posto ukupne studentske populacije.

Uz osnovne uvjete za prijem na studij, pred međunarodne studente postavljaju se dodatni zahtjevi, uključujući položene testove znanja engleskog jezika TOEFL ili IELTS. Rezultati tih testova moraju se predati već u siječnju kako bi se pokrenula procedura za upis u jesenski semestar iste godine.

Također, kandidati moraju dokazati da imaju dovoljno financijskih sredstava za sve troškove u razdoblju studiranja, pri čemu moraju definirati i izvor tih sredstava. S Berkeleyja nude tek osnovne informacije o eventualnoj novčanoj pomoći za strane studente, napominjući da neki od njih pogrešno pretpostavljaju kako će im poslije dolaska u SAD biti na raspolaganju dodatna financijska pomoć ili mogućnost part-time zaposlenja: 'Svake godine mnogi studenti nađu se u ozbiljnim financijskim poteškoćama jer nisu osigurali odgovarajuću podršku.' Za razliku od Harvarda, Stanforda i MIT-a, Berkeley je javno sveučilište.