Prema podacima s burze, pripravništvo kao nova mjera aktivne politike zapošljavanja, na snazi od 1. siječnja 2018., uz često osporavano stručno osposobljavanje bez zasnivanja radnog odnosa (SOR), ne daje rezultate
Do kraja srpnja ove godine u ovu mjeru su se uključile 243 osobe, dok ih se u stručno osposobljavanja za rad bez osnivanja radnog odnosa (SOR) uključilo 3040, pokazuju podaci Hrvatskog zavoda za zapošljavanje, iako je Vlada predvidjela oko devet tisuća zaposlenih pripravnika ove godine, za što je izdvojila 1,6 milijardi kuna.
Jedan od ciljeva donošenja potpore za zapošljavanje za stjecanje prvog radnog iskustva, odnosno pripravništva, bilo je i postupno smanjenje mjere stručnog osposobljavanja za rad bez osnivanja radnog odnosa, što se ni približno nije ostvarilo. Situacija je obrnuta - SOR je istisnuo pripravništvo.
Jeftina radna snaga
'Očito je da našim poslodavcima bolje odgovara jeftina radna snaga', komentira trenutnu statistiku Ana Milićević Pezelj, izvršna tajnica za socijalni dijalog i javne politike iz Saveza samostalnih sindikata Hrvatske (SSSH).
Osvrnula se i na činjenicu da koliko god poslodavci govorili da im je stalo do radnika, ipak nisu poduzeli mjere koje bi to dokazale, rekavši: 'Moja je procjena da nisu spremni uložiti u ljude jer moraju plaćati 50 posto.'
Glavne razlike između ove dvije mjere te su što je SOR osposobljavanje, a pripravništvo je radni odnos te stručno osposobljavanje potpuno financira država, osim prijevoza. U pripravništvu u privatnom sektoru pokriva samo 50 posto troškova, a osoba na pripravništvu mora imati 70 do 80 posto plaće pripadajućeg radnog mjesta. Zato privatnici radije zapošljavaju preko SOR-a.
'Tražili smo ukidanje stručnog osposobljavanja jer je donio puno loših stvari kao što je jeftina radna snaga. Stoga nije prihvatljiv s naše strane jer osobe na osposobljavanju nemaju nikakva prava, a godišnji i bolovanja im nisu plaćeni. Također, to je utjecalo na sniženje cijene rada, odnosno dovelo do niskih plaća u Hrvatskoj', naglasila je Milićević Pezelj te dodala da je na SOR potrošen velik novac, a nije dobro realiziran.
Prividan pad nezaposlenosti
I dok se Vlada hvali padom nezaposlenosti u Hrvatskoj, Milićević Pezelj otkriva što se zapravo krije iza toga. Riječ je o nezdravom padu nezaposlenosti jer, kako kaže, zaposlenost nije porasla, 'oni koji su ušli u SOR nisu zaposleni, nema pravog radnog odnosa, već je to samo osposobljavanje'.
'Predložili smo podizanje stope zaposlenosti jer će onda i padati stopa nezaposlenosti. Zalažemo se za kvalitetno zapošljavanje', ističe te dodaje kako je potrebno vidjeti koji je interes pojedinca i društva.
Podsjetimo, Vlada je u prosincu prošle godine donijela smjernice za provedbu mjera aktivne politike zapošljavanja za razdoblje od 2018. do 2020. godine, što uključuje aktivaciju potpore za zapošljavanje za stjecanje prvog radnog iskustva/ pripravništva, koja je do tada postojala samo u teoriji, a za to je i osigurala 1,6 milijardi kuna.
Milićević Pezelj smatra kako se davno mogla dati potpora pripravništvu jer je stručno osposobljavanje nepotrebno. 'Zalažemo se za to da se praksa odvija tijekom školovanja, pogotovo kada je riječ o strukovnim školama i fakultetima. Praksa je potrebna tijekom školovanja, a ne nakon njega', zaključila je.
Na pitanje zašto mjera pripravništva nije tako uspješna kako se očekivalo, iz Ministarstva rada i mirovinskog sustava odgovorili su sljedeće:
'Mjera pripravništva je namijenjena onim poslodavcima koji žele zaposliti mlade u zanimanjima s dodanom vrijednošću, poput IT industrije, pa su spremni izdvojiti sredstva za veće plaće svojih zaposlenika i tako ih zadržati u Hrvatskoj. Iako je činjenica da privatni sektor sve više koristi mjere aktivne politike zapošljavanja, mjeru pripravništva ćemo dodatno promovirati kako bi bila dodatni poticaj rastu plaća u Hrvatskoj i kako bi mladi ostali u Hrvatskoj', objasnili su te dodali kako će pripravništvo uskoro krenuti u reguliranim zanimanjima u javnom sektoru (zdravstvo, obrazovanje, kultura i socijala).
Kako bi povećali korištenje mjere pripravništva, ističu da od početka godine organiziraju radionice u suradnji s Hrvatskom gospodarskom komorom i Hrvatskom udrugom poslodavaca, na kojima poslodavcima predstavljaju ovu mjeru te planiraju i daljnju organizaciju istih.
'Veseli povratna informacija što smo je dobili izravno od poslodavaca koji su koristili ovu mjeru i koji su nam rekli da su osobe koje su primili na pripravništvo zaposlili za stalno.'
Pitali smo planiraju li ukinuti SOR, ali konkretan odgovor nismo dobili, već su rekli kako se ta mjera znatno manje koristi, a cilj ju je još više smanjiti. 'U 2016. godini imali smo oko 15 tisuća korisnika, u 2017. nešto više od 9000, a ove godine taj broj želimo svesti na 4000 korisnika i ujedno smo postrožili kriterije. Usto, dodatno smo smanjili SOR za javni sektor.'
Mjera pripravništva uvedena je, kako kažu iz Ministarstva, da bi odgovorila novim izazovima tržišta rada i zbog potrebe poslodavaca za visokokvalificiranom radnom snagom te navode: 'Želimo još jednom naglasiti da je cilj Vlade aktiviranje domaće radne snage. Mjerom želimo omogućiti svim osobama bez odgovarajućeg radnog iskustva i iskustva u zvanju da steknu prvo radno iskustvo na radnom mjestu za koje su se školovali i za odgovarajuću plaću.'