Ocijenio je da je promjena teritorijalnog ustroja Hrvatske drugorazredno, a decentralizacija prvorazredno pitanje. Naime, dao si je truda pa izračunao kako u 31 istarskoj općini prosječno živi 2.016 stanovnika. Manje ih ima, kaže, jedino u Šibensko-kninskoj županiji, gdje je općinski prosjek 1.881 stanovnik, dok je na razini Hrvatske prosjek 3.142.

Iznio je i neka europska iskustva: tako Španjolska ima 8.082, Italija 8.099, a Češka 6.230 općina, a zanimljiv je i primjer skandinavskih zemalja koji ide za spajanjem manjih općina pa je tako Švedska 1951. godine imala 2.498 općina, dok ih je danas svega 284, s prosječno 29.300 stanovnika.

'Spajanjem županija možda bi netko nešto dobio, ali Istra bi puno izgubila, od svoje prepoznatljivosti do financijske pozicije. Zato tome valja reći ne', smatra Kajin. Istaknuo je da u Hrvatskoj treba preispitati broj jedinica lokalne samouprave, ali i broj savjetnika predsjednika države, zastupnika, ministarstava, agencija, instituta te zaposlenih u javnom sektoru.

Glede aktualne teme izbora, kazao je kako moraju biti što prije raspisani, složivši se da je druga polovica rujna najbolji termin za izbore, no izrazio je i sumnju da će se do lipnja završiti pregovori o ulasku u EU, odnosno da prije sredine 2013. Hrvatska neće postati 28. članica Europske unije.