Iz IDS-a su u četvrtak upozorili da je ostalo samo 20 dana do predaje Nacionalnog plana oporavka EK, da Vlada taji kako će raspodijeliti novac pa je, tvrde, očito da će država za sebe ugrabiti "što veći dio kolača", a nedovoljno ostaviti poduzetnicima.
"Hrvatskoj je putem Mehanizma za oporavak i otpornost dostupno 45 milijardi kuna bespovratnih sredstava. Još je svega 20 dana ostalo do predaje Nacionalnog plana oporavka Europskoj komisiji, a Vlada i dalje drži u tajnosti na koji način će sredstva biti raspodijeljena", poručili su IDS-ovci.
Marin Lerotić i Tulio Demetlika iz saborskog Kluba IDS-a su na konferenciji za novinare u Saboru istaknuli da u procesu izrade Nacionalnog plana oporavka nisu sudjelovali gospodarstvenici, a upravo je gospodarstvo ono koje generira razvoj.
"Po onome što smo imali prilike čuti od vladajućih očito je da će država nastojati za sebe ugrabiti što veći dio kolača, dok će poduzetnicima, odnosno privatnom sektoru ostaviti nedovoljna sredstva za ozbiljniji oporavak hrvatske ekonomije", kazao je Lerotić.
Dodao je da su državne vlasti nastojale u medijima stvoriti iskrivljenu sliku da Europska komisija ne dopušta da se značajniji iznosi dodijele privatnom sektoru, nego da 90 posto sredstava mora ići u javni sektor.
EK nije ograničila koliko novca ide javnom, a koliko privatno sektoru
To se, naglasio je, pokazalo potpuno promašenom tezom koju je opovrgnula i sama Komisija, jasno poručivši da državama nije postavljeno ograničenje koliko se novca može usmjeriti u javne, a koliko u privatne investicije.
"Takav stav Europske komisije je logičan i opravdan jer je izlazak iz koronakrize moguće postići samo u sinergiji javnog i privatnog sektora, gdje će iznos potpora biti ravnopravno raspodijeljen na 50 posto javnom i 50 posto privatnom sektoru", ustvrdio je Lerotić.
Istaknuo je da se gospodarski rast ne može i ne smije temeljiti samo na javnim ulaganjima jer se tu, kaže, uglavnom radi o infrastrukturnim projektima koji kada budu izgrađeni imaju određene benefite za društvo.
Zapošljavanje, veće plaće i kupovna moć trebaju za izlazak iz krize
No, poručio je, ne donose nova zapošljavanja, povećanje plaća i rast kupovne moći građana, "a to je ono što nam treba da bismo izašli iz ove krize i krenuli naprijed".
S druge strane, napomenuo je, ulaganja u gospodarstvo omogućit će primjenu novih tehnologija, povećanje produktivnosti, a time i konkurentnosti izvoznika na tržištu čime se otvaraju nove mogućnosti za rast i razvoj dugo vremena zanemarivane industrijske proizvodnje.
Lerotić smatra kako nije dobro ni to što je kompletan proces izrade Nacionalnog programa oporavka i otpornosti netransparentan i što u taj proces nije uključena stručna javnost.
"Ako se uistinu želi doći do kvalitetnih rješenja za gospodarski oporavak treba imati više sluha i uvažavanja za stručnjake i gospodarstvenike, a ne da se planovi oporavka Hrvatske rade u uskim političkim krugovima i prilagođavaju političkim potrebama vladajućih", poručio je.
Ocijenio je da svrha korištenja ovih mjera mora biti da se poduzetnicima omogući prilagodba i mogućnost ulaganja u poslovanje u smjeru modernizacije i industrije 4.0, što i je cilj novog programa EU 2021-2027.