Kako komentirate sam prijedlog nacrta Obiteljskog zakona koji između ostalog obitelj definira kao zajednicu roditelja i djeteta/djece, ali ne i parova bez djece?

Nisam još vidjela prijedlog nacrta zakona, ali vidim da je izazvao puno rasprave. Imajući u vidu prvenstveno interese djeteta, drago mi je da radna skupina nije pobjegla od toga da u zakonu definira obitelj kao zajednicu koju čine mama, tata i djeca. Što više u javnoj raspravi bude činjenica i tolerancije, a manje etiketiranja i manipuliranja – to će se postojeće nejasnoće brže razjasniti, a zakon biti bolji. Obiteljski zakon tiče se svakog od nas i nije uvijek lako odvojiti pravnu od osobne, emocionalne razine.

Je li dobro što je takav prijedlog nacrta zakona ministrice za demografiju, obitelj, mlade i socijalnu politiku Nade Murganić povučen iz javne rasprave na inicijativu premijera Andreja Plenkovića?

Ministrica Murganić u veljači je, za razliku od bivše ministrice Opačić čiji je prijedlog zakona odbacila struka, a onda i Ustavni sud, okupila profesore obiteljskog prava s tri fakulteta – Rijeke, Splita i Zagreba, stručnjake za socijalnu skrb, suce - teoretičare i praktičare, tridesetak stručnjaka. Ako je odmah, nakon objavljivanja uočeno da neki dijelovi nacrta zakona nisu dovoljno precizno postavljeni, pa mogu biti različito tumačeni – pametno je to ispraviti, pa onda svima nama, javnosti, dati da ih raspravimo. Tako ćemo imati priliku komentirati ono što predlagatelji zakona stvarno predlažu, a ne ono što mi mislimo da predlažu.

Nedavno ste pokrenuli inicijativu za ukidanje izbora zastupnika nacionalnih manjina s posebnih lista, čime bi manjinci ostali bez osam zajamčenih mjesta u Saboru. Koji su vaši argumenti?

U ime obitelji želi promijeniti cijeli izborni sustav, način izbora svih saborskih zastupnika, u svih 12 izbornih jedinica. Što se tiče privilegiranog položaja manjinskih zastupnika u Hrvatskoj, smatramo da je takav sustav biranja izuzetno štetan jer se tako na neki način omogućuje politička trgovina, politička korupcija, a onda i gospodarska korupcija, koja je štetna i za Hrvate i za pripadnike nacionalnih manjina.

Po čemu su zastupnici nacionalnih manjina u tom smislu lošiji od drugih saborskih zastupnika? Pa svako malo svjedočimo pretrčavanju iz jednog u drugi klub zastupnika, iz jedne u drugu stranku.

Želimo promijeniti cijeli izborni sustav, za izbor svih zastupnika. Želimo izjednačiti prava svih hrvatskih građana. Da svi građani na isti način mogu odlučivati o svojim predstavnicima u Saboru. Kad se govori o osam zagarantiranih mjesta za predstavnike nacionalnih manjina, oni su u privilegiranom položaju. A iza toga je bila ideja da se osigura zaštita njihove kulture, jezika i identiteta. Svih vrijednosti koje nacionalne manjine donose svakoj državi. Zaštita prava manjina ne ovisi o tome da imaju svoje zagarantirane političke predstavnike u Saboru. Upravo suprotno, praksa EU-a pokazuje da to nije tako. Nažalost, rasprava u Hrvatskoj to ne uzima u obzir i neprekidno se postavlja kao da smo mi protiv neke nacionalne manjine. Nismo, upravo suprotno. Mislimo da je zdravo i korisno za nacionalne manjine da na njima ne leži teret odgovornosti za državni proračun ili (sastavljanje i održavanje) Vlade.

A što je s argumentom da nacionalne manjine baš zato što ponekad parlamentarna većina ovisi o njihovoj potpori mogu lakše ostvariti svoja prava?

Onda bi to značilo da nacionalne manjine svoja prava na jezik, kulturu, obrazovanje ili očuvanje nacionalnog identiteta ne ostvaruju u većini zemalja EU-a jer u samo dvije zemlje – Belgiji i Sloveniji – manjine imaju zajamčena mjesta u parlamentu. Slovenija omogućuje dva mjesta, iako ima dva puta više pripadnika manjina od Hrvatske, i Belgija, u kojoj pripadnici manjina čine 11 posto stanovništva, a u parlamentu imaju samo jedno zagarantirano mjesto. Dakle ne stoji taj argument koji ste naveli.

Nedavno ste pisali premijeru Andreju Plenkoviću tražeći od njega da Vlada prestane financirati Novosti, tjednik koji izdaje Srpsko narodno vijeće. Je li vam premijer odgovorio?

Nije.

Zašto vam smetaju Novosti? U tom pismu ste iznijeli tvrdnju da Novosti huškaju Srbe na mržnju i netrpeljivost prema većinskom narodu – Hrvatima.

Napravili smo analizu Novosti i njihovih tekstova u 2016. Objavili smo naše izvješće s argumentima. Bit je u tome da se 3,2 milijuna kuna godišnje izdvaja iz proračuna RH za tjednik koji se time stavlja u povlašteni položaj u odnosu na druge medije na tržištu. A novac dobivaju zato što je Hrvatskoj važno da se kroz taj medij šire kultura, jezik i običaji važni za kulturnu autonomiju Srba, sve ono što njih kao nacionalnu manjinu čini posebnima u RH. 

'Dokazali smo da su Novosti prekršile uvjete iz natječaja'

Dakle po vama bi oni trebali izgledati kao bilten nekog kulturno-umjetničkog društva? Ne bi smjeli pisati o političkim, društvenim i gospodarskim temama?

Ne bih se bavila njihovom uređivačkom politikom dok god djeluju u okviru onoga za što su prema propozicijama natječaja i dobili novac. A u natječaju je propisano da se sredstva trebaju oduzeti ako se širi netolerancija prema bilo kojoj manjini ili većini te da se u tom slučaju više ne bi tri godine smjeli ponovo javiti na natječaj. Dokazali smo da su oni prekršili te uvjete natječaja, a činjenica da je za 2017. godinu taj uvjet maknut iz natječaja dodatno potvrđuje naše tvrdnje. Iznijeli smo argumente s citatima iz tekstova i propozicijama natječaja te očekujemo da na to dobijemo odgovor od premijera. Razumijem to da se premijer u ovim političkim okolnostima, u kojima je gospodin Pupovac važan da ova Vlada nastavi funkcionirati, ne može objektivno postaviti prema onome što smo tražili. I to je jedan od primjera zbog čega treba mijenjati cijeli izborni sustav. Upravo radi toga da ovakve političke ucjene ne bi završile tako da se novac poreznih obveznika troši za ono za što uopće nije bio namijenjen.

Imate li ikakvog razumijevanja za predsjednika Autohtone Hrvatske stranke prava Keleminca koji je iz protesta spalio Novosti?

Nemam nikakvo opravdanje za to. Smatram da bilo kakvo paljenje bilo čega nije način za komuniciranje bilo kojih stavova.

Kako biste vi riješili pitanje HOS-ove ploče s natpisom 'za dom spremni'? Jeste li zadovoljni rješenjem Vlade o premještanju ploče?

Ovo rješenje je bezvezno. Ako je problem slogan u logu HOS-a, onda je to problem i u Jasenovcu i u Novskoj i bilo gdje drugdje u Hrvatskoj. Ovo polovično rješenje je posljedica još jedne političke trgovine. Činjenica je da je ovaj pozdrav vezan za ustaštvo i da u tom obliku nije postojao prije ustaškog režima. No isto tako je činjenica da taj pozdrav nije imao značenje ustaškog pozdrava ni na toj ploči HOS-a ni u pjesmi 'Čavoglave'. Taj 'ustaški' kontekst, koji se danas tome pripisuje, nije postojao onda kada se to nazivlje registriralo ni onda kada su ti vojnici branili Hrvatsku od srpske agresije, niti kada su HOS-ovci postali sastavni dio Hrvatske vojske. I tko god kaže da jest - laže.

Je li za vas osobno pozdrav 'za dom spremni' neprihvatljiv?

U kontekstu ljudi koji su branili Hrvatsku u tim, za našu zemlju najtežim danima, od kojih su mnogi dali život u obrani svih nas - za mene je neprihvatljivo to da se sada pokušava reći da su se oni borili za bilo što drugo osim za obranu Hrvatske. A to znači da su se borili za slobodu, demokraciju, za sve ono što smo postigli obranom Hrvatske.

Znači li to da vi smatrate kako pripadnici HOS-a mogu i dalje koristiti pozdrav 'za dom spremni'. Mogu li i ostali građani?  

'Za dom spremni' je pozdrav koji se u Hrvatskoj sada zloupotrebljava da bi se ustašama i fašistima proglasilo ljude koji to nisu. Koji ni na koji način ne zagovaraju ustaški režim. Niti ga prikazuju kao nešto prihvatljivo. Istovremeno se to koristi da bi se blatilo ljude koji su branili Hrvatsku. Meni je to potpuno neprihvatljivo. Kao i to da se danas, 2017., problematizira pjesma 'Čavoglave', koja je nastala 1991., u trenutku kada je srpska vojska držala okupiranom trećinu Hrvatske, nakon pada Vukovara. O čemu mi govorimo? Je li ta pjesma imala kontekst 'ustaštva'? Osvajačkog režima koji progoni ljude drugačije vjere ili rase? Pa to je glupost. Ta pjesma je bila u funkciji bodrenja naroda u jednom od najtežih razdoblja naše povijesti. I tko god tvrdi drugačije – manipulira. Problem je u tome da se taj pozdrav pretvorio u alat napada na ljude koje se želi označiti onakvima kakvi nisu.

Problem je u onima koji kritiziraju upotrebu ustaškog pokliča, a ne u onima koji se njime koriste?

Problem je u tome da se, vadeći stvari iz konteksta, u jednom trenutku počelo lažno prikazivati branitelje, a onda i Domovinski rat. Važno je da se taj pozdrav stavi u kontekst u kojem ga se koristilo tijekom Domovinskog rata te da se pošteno postavi pitanje znači li on za ljude koji su ga koristili bilo kakvo opravdanje ustaštva ili ustaških zločina. To je za mene bitno. Ako ti ljudi tvrde da to nije tako, idemo onda razgovarati o tome i reći: u redu, taj pozdrav za njih ne znači odobravanje ustaštva. Oni od njega ne žele odustati u kontekstu HOS-a jer se ne žele odreći ljudi koji su dali svoj život, bili mučeni i ubijeni zato što su branili Hrvatsku onda kad nam je bilo najteže - 1991. ili 1992. godine. 

'Iste kriterije treba primijeniti na oba totalitarna i zločinačka režima – ustaški i komunistički'

Je li Hrvatskoj potreban novi zakon koji će vrlo precizno propisati kažnjavanje korištenja simbola tzv. NDH?

Potpuno je jasno da se u Hrvatskoj vodi društvena rasprava koja nije postavljena na konstruktivan način. Potrebno je iste kriterije primijeniti na oba totalitarna, zločinačka režima – ustaški i komunistički.

Pitamo vas o ustaškim simbolima, a vi odmah skrećete na komunističke.

Pa da, kada je to povezano. Vi mene pitate o četiri godine režima prema kojemu smo se kao društvo već postavili, i naši zakoni i naša država - da je ustaški režim bio zločinački, protubožji i protuljudski. A prema ovom drugom režimu, komunističkom, koji je trajao 45 godina, nismo se postavili ni kao društvo ni kroz zakone. Žrtve i obitelji žrtava ustaškog režima dobile su svoju zadovoljštinu. Žrtve komunističkog režima i njihove obitelji – nisu.  

Možete li staviti u realne odnose užase zločina ustaškog režima sa zločinima u Titovu režimu? Pa zar su oni jednako teški?

Zločini su apsolutno jednaki. U ime koje god ideologije da su vršeni. To su bili zločinački, totalitarni režimi koji su ubijali ljude. Kad je to u pitanju, ne vidim razlike. Jedino, prvi je trajao četiri godine, a drugi 45.

Titov režim je bio gori od ustaškog?

Ne, oba režima bila su zločinačka. Titov je jedino trajao 10 puta duže pa je time realizirao i veći broj žrtava.

'Korupcija je najveći problem našeg društva'

Koji su najveći problemi našeg društva?

Uz sužen prostor demokracije – korupcija. Kroz suženi prostor slobode ljude se ograničava da se u političkom, gospodarskom i u svakom drugom smislu slobodno angažiraju i stvaraju novu vrijednost. Problem je što se na mjestu državnog odvjetnika već 15 godina izmjenjuju dvije iste osobe koje se selektivno, po političkim kriterijima, obračunavaju s kriminalom. Promjenom izbornog sustava želimo to promijeniti.

Žmiri li Vlada na korupciju ili ju čak i potiče?

Sve vlade, uključujući onu SDP-ovu, koja je četiri godine upravljala Hrvatskom i koja je pokazala potpunu nesposobnost i korumpiranost. Svaki ministar HNS-a u SDP-ovoj vladi bio je povezan s nekom aferom. Izgubili su vlast jer su birači dva puta u godinu dana rekli da ne žele nastaviti s njima, da žele nešto novo. I što se dogodilo? Građani su sada dobili koaliciju HDZ-a s HNS-om, strankom poznatom po korupciji, a sad je u vlasti bez ikakvog izbornog legitimiteta. Korupcija je srž problema.

Hoćete li se sa strankom Projekt domovina natjecati na idućim parlamentarnim izborima?

Ne planiram to.

Zašto? Bojite li se debakla sličnog onome na parlamentarnim izborima 2015. godine?

Ne. Da se bojim debakla, ne bih otvarala sve teme koje otvaramo. U ovom trenutku imamo pune ruke posla sa stvarima kojima se bavimo.

Što mislite o Mostu i Boži Petrovu?

Njihova uloga je pozitivna. Nisu vezani uz korupciju, krađu i privatizaciju, niti strukture komunističkog, socijalističkog režima, nisu u toj interesnoj mreži. To je bitno jer su slobodni otvarati važne i društveno korisne teme.

Kojeg političara ili političarku u Hrvatskoj najviše cijenite?

Ima puno kvalitetnih ljudi, ali ne bih nikoga izdvajala.

Ima li među njima nekoga iz lijevog spektra?

Ne bih nikoga izdvajala, ponavljam.

Poznajete li osobno Andreja Plenkovića?

Da, upoznala sam ga u Europskom parlamentu prije nekoliko godina.

'Plenković je izigrao volju birača i doveo HNS na vlast'

Kakav je dojam tada ostavio na vas, a kakav dojam ostavlja danas, te kako ocjenjujete rad njega i njegove vlade?

Za mene nije bitan osoban dojam, nego ono što gospodin Plenković radi kao premijer. Mislim da je jako dobro to da su, zbog korupcije i nesposobnosti, SDP i HNS izgubili vlast. Biračima čestitam što su tako odlučili usprkos tim strankama naklonjenim medijima. Mislim da gospodin Plenković i njegova vlada imaju puno toga što trebaju poboljšati. Nisu se suočili i uhvatili u koštac s korupcijom na odgovarajući način. Nije dobro to što se izigralo volju birača i dovelo HNS na vlast - dala se vlast nekome tko nema izborni legitimitet i kome su birači jasno rekli čak dva puta u godinu dana da ga ne žele. Mislim da je to velik problem. I da sada to dolazi na vidjelo.

Kako ste doživjeli odlazak Davora Ive Stiera iz Vlade, ministra koji je možda i najjasnije u Plenkovićevoj vladi zastupao konzervativne ideje?

Žao mi je što gospodin Stier više ne djeluje kao ministar vanjskih poslova. Bio je jako dobar ministar. Ali mislim da svaki čovjek treba sam procijeniti kada treba povući neki potez i sigurna sam da će on pomoći u demokratizaciji svoje stranke, baš kao što je i najavio.

Tko u Vladi trenutno zastupa stajališta koja su svjetonazorski najbliža vašima?

Nema nikoga koga bih izdvojila.

Je li vas iznenadila predsjednica Kolinda Grabar Kitarović kada je usred prijepora tko će voditi tim koji će nastaviti raditi na projektu kurikularne reforme stala na stranu ministrice Blaženke Divjak, a kontra Dijane Vican, koja je bliska vašim konzervativnim stajalištima?

Da, iznenadilo me to. Ne zato što bi gospođa Vican, kako kažete, zastupala konzervativna stajališta, već zato što je predsjednica podržala ministricu Divjak, koja je imenovana političkom trgovinom i koja sada vraća gospodina Jokića, a koji je pokazao da nije u stanju napraviti ni profesionalnu ni politički nepristranu reformu obrazovnog sustava, kakvu trebaju naša djeca.

Kako ocjenjujete rad predsjednice RH?

Mislim da je ona velika promjena na bolje nakon 15 godina gospode Mesića i Josipovića. Mislim da ona iskreno nastoji pomoći da se stvori pozitivno ozračje u Hrvatskoj, naglašava ono što u Hrvatskoj vrijedi, što je bitno u ovoj konstelaciji jako velikog negativizma. Sviđa mi se njezina ideja približavanja Višegradskoj skupini (Poljska, Češka, Slovačka i Mađarska), Inicijativa tri mora i nadam se da će se kandidirati za još jedan mandat.

Kakvo je vaše mišljenje o političkom djelovanju Zlatka Hasanbegovića i Brune Esih?

Mislim da je doktor Hasanbegović unio u hrvatsku politiku ono što se zove dosljednost. Kao ministar kulture pokazao je da je spreman obračunavati se s korupcijom, iskoristio je vrijeme koje je imao, mada je bio pod jakim napadima, da se suprotstavi zlouporabi javnog novca za razne povlaštene udruge, za namještene natječaje. Kod njega dakle izuzetno cijenim to što je slobodan od korupcije, raznih interesnih mreža i političkih dugova. Slobodan je političar koji će kao takav moći na razne načine doprinositi Hrvatskoj. Gospođa Esih je osvježenje na političkoj sceni i mislim da će njih dvoje nastaviti doprinositi općem dobru.

Poznajete li Ivicu Todorića ili nekoga iz njegove obitelji?

Ne poznajem nikoga iz familije Todorić.

'Agrokor je produžio socijalizam u gospodarstvu za 25 godina'

Pratite li uopće slučaj Agrokor?

Pratim.

S obzirom na vaše iskustvo iz svijeta biznisa, što mislite tko je kriv za krah koncerna?

Agrokor je produžio socijalizam u gospodarstvu za 25 godina. Za mene su za Agrokor vezana dva ključna pitanja koja se tiču svakog građana: s koliko poreznog novca i zašto se financirao privatni biznis te čijim se odlukama za svih vlada njemu omogućavalo da ima privilegirani položaj na hrvatskom tržištu. Kako se njega jačalo, a drugim gospodarstvenicima škodilo. I kako će država zaštititi ono što je u državnom interesu - državni teritorij u Baranji, kako ćemo osigurati ljudima koji će eventualno izgubiti posao neku alternativu da se ne odsele u inozemstvo.

Je li vaša tvrtka ikad poslovala s bilo kojom tvrtkom iz koncerna Agrokor?

Ne, nikada.

Je li u Srbiji lakše poslovati nego u Hrvatskoj?

Ne bih rekla, tu je negdje, a u Srbiji su porezi nešto niži.

Zašto ste tamo onda registrirali svoju tvrtku Sermon CRO?

U nekoliko zemalja smo registrirali tvrtku jer je to bio preduvjet za vođenje našeg poslovanja. To je vezano uz zakonsku regulativu u tim zemljama.

Čime se bavi tvrtka registrirana u Srbiji, a čime ona registrirana u Hrvatskoj?

Istim poslom. To su klinička ispitivanja lijekova. Naši klijenti, njih 90 posto, velike su strane kompanije. Mi za njih kontroliramo kvalitetu kliničkih ispitivanja njihovih lijekova. Nešto slično smo kao neovisni revizori koji nadgledaju kako se provode ta ispitivanja. Da bismo mogli poslovati u nekim zemljama, moramo imati registriranu tvrtku. U EU, primjerice, ne moramo. Za razliku od Srbije, BiH i Crne Gore.

Je li vaša tvrtka ikada kontrolirala klinička ispitivanja bilo kakvog kontracepcijskog sredstva?

Nikada. Nismo radili ni na kojem kliničkom ispitivanju kontraceptivnih ili abortivnih sredstava. Niti smo se ikada bavili trgovinom takvih sredstava.

Koliko tvrtki imate u vlasništvu/suvlasništvu u Hrvatskoj?

Samo jednu – Sermon.

Koliko ljudi zapošljavate i kako financijski stoji vaša tvrtka?

Firmu smo suprug i ja pokrenuli prije 15 godina, a sve smo ostvarili natječući se na stranim tržištima. Dobro radimo, ja sam zadovoljna.

Pripadate li organizaciji Opus dei i što uopće znači pripadati toj organizaciji?

Nisam član Opusa dei. Ali cijenim ih, mislim da puno doprinose obrazovanju ljudi i potiču ih na mnogo dobrih aktivnosti.

Pratite li pravosudni slučaj zagrebačkog gradonačelnika Milana Bandića vezan uz navodno pogodovanje vašoj udruzi U ime obitelji?

Ne pratim ga pomno, ali taj slučaj bi se trebao zvati afera DORH, a ne afera Štandovi. Gospodin Bandić dao nam je štandove u procesu skupljanja potpisa za promjenu izbornog sustava. Njega se pokušalo zbog toga kazniti iako se i prije i poslije toga štandove davalo udrugama po istom ključu. Naša udruga je izdvojena i u medijima prikazana kao da imamo veze s korupcijom. Primjerice, splitski gradonačelnik nam uopće nije dao dozvolu da prikupljamo potpise na javnim mjestima. Drago mi je što nam je gospodin Bandić to dozvolio i što nas je tretirao kao i druge udruge i sindikate kojima je prije davao štandove. Tako da mu još jednom zahvaljujem.