Povijest negiranja postojanja mafije u Hrvatskoj duga je koliko i povijest samostalne države, a tezu o nepostojanju mafije sicilijanskog tipa u javni život uvodi bivši SDP-ov ministar policije Šime Lučin. HDZ-ov (ne)slavni Lučinov nasljednik Ivica Kirin kratko je negirao da mafija u Hrvatskoj postoji, ali se na koncu proslavio izjavom kako je to što se 'mafijaši međusobno ubijaju dokaz da policija dobro radi svoj posao'.

Kad je likvidirana Ivana Hodak, HDZ-ov lider i mogući budući hrvatski premijer Tomislav Karamarko odmah je ustvrdio kako to 'sigurno nije mafijaško ubojstvo'. Ista stvar ponovila se i kad su brutalno smaknuti Ivo Pukanić i Niko Franjić.

Kad je riječ o (ne)postojanju mafije u Hrvatskoj, svi se rado pozivaju na presudu Vrhovnog suda od prije 13 godina, tzv. zločinačkoj organizaciji koju je imenovao i lovio Radovan Ortynski, a prema kojoj u Hrvatskoj ne postoje zločinačke organizacije.

Sociolog kriminala dr. Renato Matić i istraživački novinar 24 sata, koautor knjige 'Hrvatska mafija – od nastanka do danas' Vilim Cvok ne dvoje oko postojanja mafije u Hrvatskoj. Da, u Hrvatskoj djeluje mafija, a to što vlasti negiraju njezino postojanje rezultat je ili krajnje nesposobnosti ili naprosto potrebe da se zaštite moćne političke i ekonomske strukture povezane s organiziranim kriminalom.

Matić: Mnogi moćnici svoj kapital duguju mafiji

'Mafija u Hrvatskoj postoji, ona nema puno sličnosti s mafijašima koje smo upoznali iz filma 'Kum', osim u njihovoj međusobnoj komunikaciji, ali tvrditi da je nema posve je pogrešno. Imamo dobro organiziran klasični kriminal, lopove koji su uvijek izvan zakona, ali i drugu, puno važniju cjelinu - dio političke strukture koju hrani klasični organizirani kriminal i koja mu osigurava prostor djelovanja i zaštitu', ističe sociolog Matić.

Kaže kako je specifično za našu zemlju i druge tranzicije zemlje, pogotovo države nastale raspadom Jugoslavije to da interesne skupine u politici i ekonomiji jako puno duguju klasičnim kriminalnim organizacijama. Upravo uz njihovu pomoć odvijala se ovdje primarna akumulacija političkog i ekonomskog kapitala.

'Njihovu međusobnu povezanost jako je teško istražiti, ali je vidljiva u smislu tih neprobojnih struktura s kojima se mi obični građani susrećemo svakodnevno i kroz cijeli svoj život. Svi pojedinci i grupe koji su sudjelovali u prvobitnoj akumulaciji političkog i ekonomskog kapitala nekome nešto duguju i nema nezaštićenih. Svatko tko je do svog političkog ili ekonomskog kapitala došao tako da mu je netko pomogao ili posredovao neka je vrsta dužnika. Ne smijemo zaboraviti da ljudi koji žive od klasičnog podzemlja takve stvari ne samo da ne zaboravljaju, nego im je to i najsigurnije ulaganje. Postoje organizirane skupine koje se bave isključivo poslovima izvan zakona – nemoguće je da itko tvrdi suprotno, ali naš problem nisu toliko te organizirane kriminalne skupine koje svugdje postoje, nego njihova sprega s interesnim skupinama koje su u svojim rukama koncentrirale politički i ekonomski kapital. Kod nas klasični organizirani kriminal ne bi mogao tako dugo živjeti bez tih interesnih skupina koje ih štite. Priča o organiziranom kriminalu je varka – naš je glavni problem mafija to jest premreženost organiziranog kriminala s interesnim skupinama u političkoj i ekonomskoj sferi', upozorava Matić.

Cvok: Dio institucija podmitila je mafija

Cvok naglašava, unatoč presudi Vrhovnog suda iz 2002. kojom je isključeno postojanje zločinačke organizacije u Hrvatskoj zbog nedostatka dokaza, jasno je da mafija u Hrvatskoj postoji.

'Dio institucija podmićen je od mafije. Ne zaboravimo da se neke ljudi iz PNUSKOK-a sumnjiči da su prodavali informacije podzemlju i što to znači ako ne znači da postoji mafija u Hrvatskoj. Naravno, ne mora značiti da će sumnje biti i potvrđene. Ostojić je rekao da smo imali 35 ubojstava prošle godine koje su sve riješili, ali uopće nije sporno da je Hrvatska sigurna zemlja i drago mi je da je tako, ali pogrešno je prešućivati ili zatvarati oči pred time da mafija postoji. Pa od svih mafijaških likvidacija riješeno ih je samo četiri-pet u 20 godina, a ni u tim riješenim slučajevima nismo došli do naručitelja. Pa 2008. smo imali brutalnu likvidaciju Ive Pukanića Nike Franjića, kriminalci koji su sudjelovali u ubojstvu srpskog premijera Zorana Đinđića slobodno su se šetali po Zagrebu godinama. Imali bismo ih i danas tu samo da se nisu međusobno obračunali', kaže Cvok.

Dodaje i kako je loše to što naše vlasti podcjenjuju ovaj problem što se jasno vidi i iz činjenice da smo jedna od država Europe koja je najkasnije uvela automatsko očitovanje otisaka prstiju.

'Mafija je davno ušla u legalne poslove, a ovo što rade ilegalno, to rade daleko od očiju javnosti i dok nema obračuna koji uznemiravaju javnost, država smatra da je stanje zadovoljavajuće. Mehanizme za borbu imamo – MUP i SOA tehnički su dobro za to opremljeni, ali je pitanje imaju li dovoljno sposobne kadrove i političku podršku. Naše su se vlade definitivno pokazale općenito nesposobnima, a slučaj Ive Sanadera dokazao je i da se te strukture bave i kriminalom. Sve naše vlade bile su nesposobne pa ili ne shvaćaju koliko je bitna borba protiv mafije ili im iz nekog razloga odgovara da ne ulaze dublje u tu problematiku', zaključio je Cvok.

Dakle, mafije u Hrvatskoj ima. Ma koliko oni šutjeli o tome.