Najveći izazov epidemije koronavirusa je neizvjesnost koja traje mjesecima. Ljudi su već potrošili jednu dobru zalihu svojih kapaciteta za suočavanje sa situacijom, a najugroženiji su mladi kojima je uskraćeno mnogo toga od budućnosti, kazao je doktor Dean Ajduković s Filozofskog fakulteta u Zagrebu, u središnjem Dnevniku HRT-a.
S porastom broja novozaraženih i umrlih - sve je više i onih koji pate od raznih psihoza. S obzirom na to raste i broj onih koji trebaju pomoć stručnjaka.
'U populaciji imamo porast depresivnih i anksioznih simptoma, ali nemamo dramatičan porast ljudi kojima je potrebna intenzivna pomoć, koji prelaze u kliničko stanje. Postoje razne upute koje građani mogu dobiti na stranicama Hrvatske psihološke komore, ako ih slijede, bit će im puno lakše. Također moramo voditi računa da svi imaju iskustva i s drugim životnim problemima. Nesanica, briga, tjeskoba, frustracija, nisu novi u ljudskom iskustvu', kazao je Ajduković za Dnevnik HRT-a.
vezane vijesti
-
![Ministarstvo zdravstva: Za cijepljenje protiv covid-19 nije potrebno potpisati obrazac]()
Ministarstvo zdravstva: Za cijepljenje protiv covid-19 nije potrebno potpisati obrazac
-
![Šire se Covid kapaciteti: Dio najveće hrvatske bolnice sprema se za prijem zaraženih]()
Šire se Covid kapaciteti: Dio najveće hrvatske bolnice sprema se za prijem zaraženih
-
![Svi se pitaju kada će krenuti cijepljenje u Europi. Europska agencija za lijekove poručuje: Odobrenje cjepiva za covid ne može ići brže, radimo bez prestanka]()
Svi se pitaju kada će krenuti cijepljenje u Europi. Europska agencija za lijekove poručuje: Odobrenje cjepiva za covid ne može ići brže, radimo bez prestanka
Istaknuo je kako otprilike polovina onih koji su doživjeli potres u Zagrebu i žive u pandemijskim uvjetima ima jedan blagi porast posttraumatskih simptoma, ali on srećom nije dramatičan.
Osim mladih, najugroženiji su oni koji su i inače društveno marginalizirani i siromašni. Također među najugroženije spadaju i obitelji umrlih građana koje nisu imale prilike biti uz njih u posljednjim trenucima niti se s njima oprostiti.
S koronakrizom život je poprimio drugačije lice. U novom normalnom nedostaju nam brojne stare navike pa sve više ljudi traži stručnu pomoć liječnika. Tjeskobu, depresiju i strah često je teško samostalno prebroditi.
'Difuzna anksioznost. Ljudi se ne boje samog virusa, ni gubitka radnog mjesta ili plaće, nego ni ne znaju čega se boje. Teška je kriza, društvena i zdravstvena i jasno je da mora biti i teška mentalna kriza', govori Ante Bagarić, pročelnik Zavoda za liječenje ovisnosti Klinike za psihijatriju Vrapče. 'U općoj populaciji imamo situaciju da su ljudi anksiozni, osjetljiviji, ne znaju što će biti s njima i to ih muči', kaže Igor Filipčić, ravnatelj Psihijatrijske bolnice "Sveti Ivan".
Često pomoć traže i oni koji su koronavirus preboljeli. 'Osjećaju se stigmatizirano. Apeliram na sve naše sugrađane, budimo pažljiviji, budimo nježni prema tim ljudima, pomozimo im', dodaje Filipčić. 'Težina svih virusa u ovoj godini može stati u malu žličicu. Osam milijardi ljudi se trese od toga, to ovako zvuči nestvarno. Nečija reakcija je zrela, a drugi opet negiraju, kažu ne prihvaćam, to je zavjera. Prirodno je da osjećamo strah, strah je prirodan proces kod svih ljudi', poručuje doktor Bagarić.
