Radi se o gotovo deset posto stanovništva - dok Trobonjača smatra da se neslužbeni udjel kreće od 20 do čak 30 posto - onima koji po svim relevantnim istraživanjima trenutno imaju vrlo snažan imunitet pod uvjetom da su se cijepili. S druge strane njihove covid-potvrde imaju rok trajanja jednako kao i one građana koji su se samo cijepili: tek odnedavno vrijede devet mjeseci.

'Pojednostavljeno, osobe koje su stekle imunitet preboljenjem prvom dozom cjepiva zapravo su primile drugu dozu, a drugom dozom dobile su booster - odnosno u stvarnosti su imunizirane tri puta. Sva istraživanja pokazuju da oni imaju strahovito visok imunitet', kaže Trobonjača za tportal. S druge strane osobe koje su tek preboljele i nisu se cijepile postupno gube imunost i nakon nekog vremena mogu se ponovno inficirati, pa se njima preporučuje cijepljenje s dvije doze kako bi 'rastegnule' imunost.

'U svakom slučaju, osobama koje su preboljele virus i cijepile se treća doza nije potrebna, a covid-potvrde bi po mojoj procjeni trebale trajati najmanje godinu dana nakon cijepljenja', dodaje ovaj imunolog, uz ogradu da o tomu ipak odlučuju epidemiolozi i Vladin savjet. On iznosi svoje stavove samo na temu imunološkog odgovora ljudskog organizma i svjetskih iskustava na tom području.

Trobonjača je ovog tjedna već govorio o mogućem cijepljenju trećom dozom u Hrvatskoj: on smatra da je taj potez upitan zbog relativno male cijepljenosti i da bi prioritet trebalo biti inzistiranje na prvoj i drugoj dozi.

Treća doza kronično bolesnima

'Držim da bi se trećom dozom trebali cijepiti oni koji su kronično bolesni, oni koji su imunosuprimirani, koji boluju od nekih metaboličkih, kardiovaskularnih bolesti, težih bolesti, malignih bolesti. A što se tiče opće populacije, držim da bi to trebali biti stariji od 60 godina, a u općoj populaciji ponuditi treću dozu pa tko hoće prihvatiti, neka se cijepi', rekao je Trobonjača.

Znanstvenik i član Vladinog savjeta Gordan Lauc o prirodnom imunitetu stečenom prebolijevanjem govorio je u svom istupu za HRT:

'Počele su se pojavljivati studije o prirodno stečenom imunitetu. Izrael je objavio nekoliko velikih studija koje govore da prebolijevanje duže štiti od cijepljenja. Naravno, i tu će biti iznimki, bit će ljudi koji neće biti zaštićeni, bit će onih koji će biti jednako zaštićeni kao i nakon cijepljenja, ali u svakom slučaju, činjenica da je velik dio populacije već prebolio virus, a u Hrvatskoj smo na gotovo polovici odrasle populacije, jedan je veliki, nazovimo ga tako, kapital koji nam osigurava da nas ne čeka teška zima', poručio je Lauc.

Drostenov pristup - logičan

U znanstvenim krugovima snažno je odjeknula jučerašnja izjava poznatog njemačkog virologa Christiana Drostena, a koji smatra da je 'infekcija koronavirusom nakon cijepljenja razumna zbog pojave dugotrajnog imuniteta', odnosno priklanja se tezi da se zbog stalnih mutacija ovog virusa nikada nećemo riješiti.

Drosten je izjavio da je dobro primiti cjepivo, a potom se zaraziti koronavirusom jer samo tako postat ćemo dugotrajno imuni, uz ogradu da ta strategija vrijedi za zdrave odrasle osobe. Trobonjača je vrlo blizu po stavovima.

'Nažalost, neminovno je da ćemo se prije ili kasnije svi susresti s virusom, nećemo ga moći izbjeći. Njegovi sojevi se mijenjaju - jedan se brzo množi, ali pokriven je imunošću, drugi zaobilazi imunost, ali se znatno sporije širi. Dakle stjecanje osobne imunosti ključan je temelj za borbu. Izvjesno je to da iz različitih razloga nećemo moći cijepiti kompletno stanovništvo svakih šest ili osam mjeseci i logični su potezi država poput Danske, Belgije ili Velike Britanije, koje imaju velik postotak cijepljenog stanovništva i naprosto su pustili virus da kola. Da je Hrvatska na takvim postotcima, bio bih prvi u zagovaranju istog pristupa: zaštititi osobe s komorbiditetima i najstariju populaciju, a zdrave osobe cijepiti s dvije doze i pustiti da epidemija učini svoje', kaže Trobonjača.

'Nažalost, velik broj naših građana propustio je priliku cijepiti se tijekom ljeta, kada je ljudski organizam u znatno boljoj imunosnoj i općoj kondiciji. Žao mi je što građani nisu malo bolje reagirali i zbog toga ranjivi ulazimo u jesen, znatno ranjiviji nego što bismo trebali biti', zaključuje ovaj imunolog.