Znanstvenici Ivan Đikić i Gordan Lauc napisali su svoje ocjene važnosti reaktivnosti T-stanica na virus SARS-CoV-2 kod ljudi koji nisu zaraženi. Sada je jasno kako nije točna teza s početka pandemije da ljudska populacija nema nikakav imunitet na novi koronavirus
Ostalo je pak pitanje mogu li saznanja o T-stanicama objasniti usporavanje rasta broja novih slučajeva i pad broja smrti na minimalne razine pri razini okuženosti od samo 20-ak posto, čemu svjedočimo i u Stockholmu i u New Yorku, velikim gradovima koji su imali vrlo različite epidemiološke politike, piše Jutarnji list.
vezane vijesti
-
![Koronavirus usmrtio više od 957.000 ljudi, više od 30,8 milijuna zaraženo]()
Koronavirus usmrtio više od 957.000 ljudi, više od 30,8 milijuna zaraženo
-
![Epidemiolog Kolarić: Ljetni val još traje, veći broj preminulih posljedica je toga; otkrio da se bruse posljednji detalji dokumenta o skraćivanju izolacije]()
Epidemiolog Kolarić: Ljetni val još traje, veći broj preminulih posljedica je toga; otkrio da se bruse posljednji detalji dokumenta o skraćivanju izolacije
-
![Francuska ima rekordni broj novih slučajeva covida od početka pandemije, Britanija najviši broj od svibnja]()
Francuska ima rekordni broj novih slučajeva covida od početka pandemije, Britanija najviši broj od svibnja
Gordan Lauc, profesor na Farmaceutsko-biokemijskom fakultetu i predsjednik uprave Genosa, kaže da su stare prehlade kao neki oblik cijepljenja protiv Covida-19.
'Nakon nešto više od pola godine istraživanja o virusu SARS-CoV-2 znamo puno više no u ožujku, no neka od ključnih pitanja još su uvijek otvorena. Primjerice, još uvijek ne znamo koji je udio populacije podložan infekciji. Početne pretpostavke da se radi o virusu na koji nitko nije otporan očito su se pokazale pogrešnim, a memorijske T-stanice bi tu mogle biti jako važan faktor. Oko 15 posto običnih prehlada uzrokovano je koronavirusima, a sličnost između njih i VIRUSA SARS-CoV-2 je, čini se, dovoljna da pruži određeni oblik zaštite. U biti, na prehladu uzrokovanu tim drugim koronavirusima možemo gledati kao na neki oblik cijepljenja protiv COVIDA-19', smatra Lauc.
Ivan Đikić, profesor biokemije, direktor Instituta biokemije II (IBC2) u Frankfurtu te član Instituta biofizike Max Planck, kaže kako će nova znanja utjecati na procjenu koliki udio populacije treba cijepiti.
'Postoji dosta nedavno objavljenih studija koje pokazuju da u populacijama raznih zemalja (SAD-a, Europe, Azije) postoje T-stanice (CD4 + memorijske stanice) koje su reaktivne na SARS-CoV-2 iako te osobe nisu nikada bile u kontaktu s virusom SARS-CoV-2. Dokazano je da postoje zajednički antigeni na površini drugih virusa kojima su te osobe bile zaražene u prošlosti, a koje su zajedničke i virusu SARS-CoV-2. Primjerice, antigeni koronavirusa koji uzrokuju sezonsku prehladu (HCoVs, npr. HCoV-OC43, HCoV-HKU1) imaju takve zajedničke antigene s virusom SARS-CoV-2. To nije ogromno iznenađenje za imunologe jer je slična krosreaktivnost T-stanične imunosti već prije dokazana i za razne druge viruse, poput sezonske gripe u usporedbi sa svinjskom gripom.
Vjerujem da su svi ovi objavljeni rezultati značajan doprinos boljem razumijevanju individualnih razlika između pojedinaca u odgovoru na infekciju virusom SARS-CoV-2. Još uvijek ne razumijemo točno zašto jedna osoba može imati blage ili nikakve simptome dok druge osobe koje su bile izložene istom virusu u isto vrijeme brzo obole s vrlo izraženim simptomima', napominje Đikić.
