'Nastavno na medijske napise želimo istaknuti kako odluke o obustavi proizvodnje ili gašenju Rafinerije nafte Rijeka nema. Govoreći o preradbenim kapacitetima obiju Ininih rafinerija, naglašavamo kako su te razine u izravnoj povezanosti s potražnjom na tržištu. Sukladno tome, proizvodnja Rafinerije nafte Rijeka, kao i Rafinerije nafte Sisak, redovno se prati i prilagođava (smanjuje ili povećava) zahtjevima tržišta, a proizvedene količine zadovoljavaju potražnju', kažu iz Ine komentirajući medijske napise o tome da planira ugasiti riječku rafineriju
'Ina je u posljednjih nekoliko godina uložila više od pet milijardi kuna u razvoj rafinerijskog sustava. Ipak, kompanija nije izolirana od negativnih trendova i nepovoljnog okruženja u kojem se nalaze rafinerije u Europi, a što rezultira smanjenjem prerade već nekoliko godina zaredom u većini europskih rafinerija. Domaće tržište zabilježilo je pad od čak 30 posto u posljednjih nekoliko godina. Samo posljednjih nekoliko godina u Hrvatskoj, Bosni i Hercegovini i Sloveniji nestalo je ukupno 1.5 milijuna tona potražnje godišnje, a što odgovara jednoj trećini ukupnog kapaciteta riječke rafinerije', dodaju.
Iznijeli su i plan za riječku rafineriju. 'Kako bismo osigurali daljnju konkurentnost u usporedbi s drugim dobavljačima na tržištu potrebno je povećati udjel proizvodnje visokokvalitetnih bijelih proizvoda uz optimalan broj zaposlenih. U tijeku je priprema baznog dizajna za postrojenje za obradu teških ostataka u Rafineriji nafte Rijeka, a do kraja ove godine, nakon što bazni dizajn bude dovršen, donijet će se odluka o daljnjim investicijama', zaključuju.
Vrdoljak: ako netko namjerava gasiti rafinerije, teško može biti partner Vladi
Ako netko ima namjeru smanjiti proizvodnju, zarađivati ekstra dobit na hrvatskoj proizvodnji i gasiti hrvatske rafinerije, onda teško može biti partner s hrvatskom Vladom, izjavio je danas u Čakovcu ministar gospodarstva Ivan Vrdoljak na novinarske upite o mogućem otpuštanju radnika u Rafineriji nafte Rijeka.
Riječki Novi list objavio je danas kako Uprava Ine planira u rujnu ugasiti proizvodnju u riječkoj rafineriji na neodređeni rok te kako se najavljuje otpuštanje 250 radnika Ine, od čega njih 50-ak u Rijeci. U Ini hrvatska država ima 44,84 posto dionica, a mađarski MOL vlasnik je 49,08 posto dionica.
Ministar Vrdoljak Inu je prozvao i zbog cijene plina koji plaća kutinska Petrokemija. 'Zbog ekstra profita Ina želi ubiti petrokemijsku industriju koja mora kupovati skuplji plin', rekao je.
Po podacima koje je iznio, Petrokemija plaća tisuću kubika plina između 412 i 420 dolara, a konkurenti u regiji između 360 i 380 dolara. Tako je samo na plin Petrokemija u prošloj godini potrošila 1,8 milijardi kuna, rekao je Vrdoljak dodajući kako smatra da bi kutinskoj tvrtki smanjenje cijene plina od 12 posto eliminiralo godišnji gubitak od oko 300 milijuna kuna te bi ona poslovala s nulom.
Ministar je poručio kako je spreman 'potući' se sa svim energetskim gigantima kako bi se smanjila cijena plina, jer nama se događa da plin proizveden u Hrvatskoj završava u domaćoj industriji po višim cijenama nego ruski plin u Austriji, Češkoj ili Mađarskoj.
Odgovarajući na novinarsko pitanje hoće li zbog ukrajinske krize biti problema s opskrbom plina, Vrdoljak je odgovorio kako stanovnici Hrvatske nisu ugroženi situacijom u Ukrajini, kako je Hrvatska najmanje ugrožena država u regiji jer vlastitom proizvodnjom pokriva oko 60 posto potreba, dok se 40 posto plina uvozi.
Hrvatski građani i industrija nemaju razloga za brigu oko potencijalnog prekida opskrbe plinom iz Ukrajine, poručio je. Podsjetio je da su Vlada i Ministarstvo gospodarstva zaduženi za sigurnost opskrbe energentima te kako je stoga početkom godine izregulirana i opskrba plinom domaćinstava. S tvrtke koja je bila gubitaš (Inina tvrtka Prirodni plin) prebacili smo opskrbu na tvrtku koja može garantirati opskrbu (HEP), a to se već danas pokazalo kao dobra mjera, rekao je Vrdoljak i poručio kako neće biti povećanja cijene plina već samo njegovo smanjenje.
HEP na toj djelatnosti ne smije zarađivati, a svaki ostvareni dobitak bit će prebačen na smanjenje cijene plina u sljedećoj godini, kazao je Vrdoljak odgovarajući na pitanja novinara u Čakovcu gdje je potpisao ugovor o dodjeli državnih potpora iz Jamstvenog fonda za prerađivačku industriju i inovacije u prerađivačkoj industriji.
Prema ugovoru, potpisanim s međimurskim županom Matijom Posavcem, tvrtke iz Međimurske županije dobit će 1,33 milijuna kuna jamstva. Ministar Vrdoljak ranije je boravio i u Varaždinu gdje je potpisao ugovore o potporama iz Jamstvenog fonda za Varaždinsku županiju kojoj je dodijeljeno 4,06 milijuna kuna.
Zamjenik ministra gospodarstva Alen Leverić boravio je pak danas u Bjelovaru i Krapini gdje je također potpisao ugovore o dodjeli državnih potpora iz Jamstvenog fonda za prerađivačku industriju. Prema programu Jamstvenog fonda u ovoj godini, Bjelovarsko-bilogorskoj županiji dodijeljeno je 1,07 milijuna, a Krapinsko-zagorskoj 2,02 milijuna kuna.
