Goran Tešović, dječji infektolog s Klinike za infektivne bolesti Dr. Fran Mihaljević kaže da je iznošenje prognoza opasno i bilo bi neodgovorno govoriti kada će broj novozaraženih doseći vrhunac. Što se epidemioloških mjera tiče, ističe da su one tijekom ljeta, kad je aktivnost bolesti bila manja, bile popuštene, dodavši da je sada situacija drugačija i mjere će trebati prilagođavati situaciji
'Logično je da su bolesnici sada mlađi – među radno aktivnom populacijom manje je cijepljenih. Ogromna većina pacijenata u bolnici nije cijepljena, preko 80 posto. Bolesnici koji su bez komorbiditeta i mladi ili relativno mladi – svi su necijepljeni. Klinička slika kod njih varira, od povišene temperature do mehaničke ventilacije i upale pluća', objašnjava za N1 Televiziju Goran Tešović, dječji infektolog Klinike za infektivne bolesti Dr. Fran Mihaljević.
Ističe kako zasad ne može reći da imaju porast hospitalizirane djece.
vezane vijesti
Tešović smatra da bi se svi koji mogu trebali cijepiti misleći na svoje zdravlje. Kaže da ako se i zaraze, oboljet će od blaže kliničke slike.
'Postoje i oni koji nikad neće postići imunost cjepivom, što je slučaj i s drugim cjepivima, no takvih je veoma malo. Ako ste cijepljeni značajno smanjujete šasnu da obolite od oblika bolesti koji iziskuje potrebu za oksigenom terapijom i intenzivnim liječenjem. Kod nas se četvrti val tek zahuktava i ovog časa ne možemo znati koliko će biti onih koji će oboljeti od multisistemskog inflamatornog sindroma. Možemo očekivati da će incidencija te komplikacije vjerojatno biti ista ili nešto veća nego u prethodnom valu', kaže napominjući kako s javnozdravstvenog aspekta, ako se reducira rezervar potencijalno zaraženih, reducira se mogućnost rasta infekcije u populaciji.
'Ako bismo se odlučili na masovno cijepljenje djece i adolsecenata, značajno bismo utjecali na pojavnost bolesti u odraslog i starijoj populaciji. To je činjenica vezana za epidemiologiju', rekao je Tešović.
Demistificirao je brzu proizvodnju cjepiva, što je čest argument među necijepljenima za necijepljenje.
'Cjepivo je ravijeno brže nego bilo koje drugo, ali tehnologija razvoja i proizvodnje cjepiva danas i 1968. godine je neusporediva. Neka cjepiva koje mi primijenjujemo danas, kao što je cjepivo protiv ospica i rubele, proizvedeno je krajem šezdesetih i početkom sedamdesetih. Za ono što je nekad trebalo pet godina sada vam treba pet dana. Nikada nije bilo angažirano toliko materijalnih sredstava za razvoj nekog cjepiva. Velika materijalna sredstva i razvijenija tehnologija rezultirala su brzim razvojem cjepiva. Ona su prošla sve uobičajene faze istraživanja prije nego što su registrirana. U trećoj fazi uključene se desetine tisuća ispitanika. Provođene su studije i u zemljama u kojima je cjepivo razvijeno, kao i u nerazvijenim zemljama. O svemu se prilično vodilo računa. Da cjepivo nije dovoljno sigurno i dovoljno ispitano – to nije točno, ističe.
Tešović se osvrnuo i na proteinsko cjepivo kojega je Hrvatska naručila 300.000 doza kazavši kako je drugačije od cjepiva koja smo do sada primjenjivali.
Na pitanje jesu li maske štetne nose li se više sati, Tešović kaže da maske sigurno imaju utjecaj na proces uobičajene izmjene plinova jer dio izdahnutog zraka kod novog udaha vraćate.
'S druge strane, maske su nedvojbeno dokazana učinkovita mjera kod širenja infekcije. Može li vas zaštiti od infekcije? Ne. Može li smanjiti mogućnost zaraze? Da. Dakle, ne može se reći da je maska štetnija nego što je korisnija', poručio je Tešović.
