Već je nobelovac Alexander Fleming, kad je 20-ih godina 20. stoljeća otkrio penicilin, upozoravao da bi se nerazumnom primjenom tog antibiotika mogla razviti otpornost bakterija na njega. Procjenjuje se da će ove godine zbog otpornosti mikroba na razini Europske unije preminuti oko 35.000 ljudi. Pritom je u javnozdravstvenom smislu negativan učinak koji AMR ima na ljudsko zdravlje, ali i nacionalne zdravstvene sustave, jednak učinku gripe, tuberkuloze i HIV-a/AIDS-a zajedno.

'Svaka peta infekcija uzrokovana je rezistentnim bakterijama', istaknula je mikrobiologinja dr. Arjana Tambić Andrašević iz Klinike za infektivne bolesti 'Dr. Fran Mihaljević', na panel-raspravi održanoj povodom Svjetskog tjedna svjesnosti o antimikrobnim lijekovima.

Najveći uzrok AMR-a je prevelika potrošnja antibiotika, pri čemu treba naglasiti da izvanbolnička potrošnja čini 90 posto ukupne potrošnje.

'Sjeverne zemlje manje troše antibiotike i lakše ih liječe. Najbolje stoji Nizozemska, koja troši čak tri puta manje antibiotika od Grčke, koja je na dnu ljestvice', kaže dr. Tambić Andrašević.

U Hrvatskoj svatko popije kuru godišnje

Hrvatska po potrošnji kotira oko europskog prosjeka, što u praksi znači da je svaki stanovnik prosječno popio jednu kuru (sedam dana) antibiotika godišnje. Kako kaže ova mikrobiologinja, to ne odražava pojavnost teških bakterijskih infekcija, a da odražava, vjerojatno bi kao vrsta već davno izumrli.

Što se pak tiče potrošnje antibiotika u bolnicama, tu smo pri europskom dnu jer svaki dan jedan od tri pacijenta u našim bolnicama dobiva barem jedan antibiotik.

'Mi to u stručnim krugovima zovemo 'tihi cunami'. Rezistencija bakterija je nevidljiva. Bakterije koje su stalno izložene antibioticima mutiraju, prilagođavaju se okolišu punom antibiotika. I ako često konzumiramo antibiotike, u bakterijama će niknuti neka mutanta koja se neće vidjeti, ali je mi međusobno izmjenjujemo. Ta rezistentna bakterija onda nekom neće naškoditi, ali će preći na drugu osobu kojoj može ugroziti život', objašnjava dr. Tambić Andrašević.

Možemo smanjiti rezistenciju bakterija!

Rezistencija bakterija je reverzibilna, što znači da je racionalnijom upotrebom antibiotika možemo smanjiti. Tako se tijekom pandemije covida, kada je zbog manje kontakata među ljudima bilo i manje infekcija, a samim time je zabilježen i pad potrošnje antibiotika, rezistencija na Beta-hemolitičkog streptokoka grupe A na antibiotike smanjila tijekom 2021. i 2022.

Hematolog dr. Radovan Vrhovac iz KBC-a Zagreb dotakao se rezistencije gljivica na lijekove, koja je često u javnosti zanemarena. Posebice kod imunokompromotiranih pacijenata, kaže, invazivne gljivične infekcije dovode do visoke stope smrtnosti. Naglašava da je pored medicinske struke tu odgovorna i poljoprivreda i prehrambena industrija jer pretjerana primjena antifungika (lijekova protiv gljivica) dovodi do rezistencije gljivica na pojedine lijekove.

Treba pripaziti na upotrebu antibiotika pri uzgoju životinja za proizvodnju hrane jer je povezana s antimikrobnom rezistencijom u ljudi, dok je upotreba antibiotika kod ljudi povezana pak s otpornošću na mikrobe u životinja.

Ipak na rezistenciju bakterija u humanoj medicini najviše utječe i potrošnja u humanoj medicini. Stoga Vrhovac naglašava važnost edukacije zdravstvenog osoblja, ali ostalih ljudi, a usto i koordinacije svih aktivnosti Povjerenstva za bolničke infekcije, Povjerenstva za lijekove i slično.

Jednokrevetne sobe u bolnicama dio rješenja

Tambić Anrašević ističe da je osim smanjenja potrošnje antibiotika u humanoj medicini i veterini potrebno poraditi i na infrastrukturi jer se svi mikrobi lakše šire tamo gdje je više ljudi, odnosno životinja.

'Standard na zapadu je sada da jednokrevetne sobe u bolnicama čine barem 50 posto kapaciteta. U takvim sobama je definitivno lakše spriječiti širenje nekog patogena', dodaje doktorica. Isto vrijedi i za uzgoj životinja u industrijske svrhe. Nizozemska je kao dobar primjer, smanjila upotrebu antibiotika, ali su poboljšali uvjete uzgoja i tako smanjila rezistenciju.

Kad je riječ o borbi protiv rezistencije na državnoj razini, Tambić Andrašević kaže da smo već 2008. imali prvi petogodišnji akcijski plan, dok je trenutačno u tijeku treće obnavljanje plana. 'Naravno, s izmjenama jer kako se bakterije mijenjaju treba dodavati neke specifičnosti', dodaje. Na proljeće ove godine predstavljena je i povijesna reforma regulacije lijekova na europskom tržištu, kojom se, između ostalog, cilja i na smanjenje rezistencije bakterija na antibiotike, a kojom se želi povezati i nacionalne zdravstvene politike u borbi s ovom prijetnjom.

Važan aspekt osvještavanja ljudi o AMR-u je, kako kaže ova infektologinja, i stavljanje naglaska na ovaj problem već na dodiplomskog razini studija budućih medicinskih djelatnika.

'Ipak je to protivno instinktu liječnika. Liječnik radije daje terapiju, nego da se suspreže od davanja i taj instinkt treba pobijediti pravovremenom edukacijom liječnika', kaže, dodavši da je važno i naglasak staviti na palijativnu skrb jer se u našim bolnicama liječi puno ljudi koji nisu akutno bolesni.

'Ako naše bolnice, kao one u Švedskoj, budu rezervirane samo za akutne bolesnike, sigurno će se manje širiti i te rezistentne bakterije. Zato snažno zagovaramo izgradnju institucija za palijativnu skrb', objašnjava.

Što se pak tiče izvanbolničke potrošnje, infektologinja kaže da jedan dobar dio građana smatra da je zakinut ako ne dobije antibiotik. 'U Engleskoj pacijent izlazi iz ordinacije i zahvalan je Bogu ako ne dobije antibiotik, a kod nas su pacijenti u toj situaciji često ljuti na liječnika. I upravo takvu svijest treba promijeniti', zaključno će Tambić Andrašević.