Podaci Europskog centra za prevenciju i kontrolu bolesti (ECDC) za 2022. godinu govore da u Europskoj uniji zbog ozbiljnih infekcija bakterijama otpornima na antibiotike godišnje umre oko 35 tisuća osoba. Podatak objavljen povodom Europskog tjedna svjesnosti o antibioticima (18.-24. studenog) otkrivaju da je to povećanje u odnosu na prethodne procjene. Također se smatra da je utjecaj antimikrobne rezistencije na zdravlje usporediv s utjecajem gripe, tuberkuloze i HIV/AIDS-a zajedno.

Naime dokazano je da prekomjerna uporaba antibiotika uzrokuje rezistenciju, odnosno otpornost mikroorganizama na dotad učinkovit lijek.

Ako se ne djeluje odmah, smatra se da bi antimikrobna rezistencija u budućnosti mogla ugroziti mogućnost liječenja brojnih danas izlječivih infektivnih bolesti.

Zabrinjavajuće u istočnoj Europi i Aziji

Istraživanje provedeno u 14 zemalja regije, smještenih u istočnoj Europi i srednjoj Aziji, pokazuje da su razlozi koji se navode kao opravdanje za uzimanje antibiotika u 24 posto slučajeva prehlada praćena simptomima gripe (16 posto), bolovi u grlu (21 posto) i kašalj (18 posto).

'Ta je situacija zabrinjavajuća jer su simptomi često uzrokovani virusima, protiv kojih antibiotici ne djeluju', naveo je WHO u priopćenju.

Glavni izvor zabrinutosti zdravstvenih vlasti su liječnički recepti. Istraživanje je pokazalo da trećina osoba u BiH, Crnoj Gori, Sjevernoj Makedoniji, Albaniji, Turskoj, Armeniji, Azerbajdžanu, Bjelorusiji, Gruziji, Kazahstanu, Kirgistanu, Moldaviji, Tadžikistanu i Uzbekistanu uzima antibiotike bez recepta. WHO navodi i da su najmanje obrazovani i ljudi s najnižim prihodima oni koji imaju najgore prakse. U nekim zemljama više od 40 posto antibiotika dobiveno je bez liječničkog mišljenja, što je pet puta više od prosjeka EU-a iz studije provedene 2022.

Hrvatska s osmog pala na trinaesto mjesto

Hrvatska je, po podacima ECDC-a u ukupnoj potrošnji antibiotika, promatrano kombinirano u društvu i bolnicama, na tisuću stanovnika u EU 27, plus Norveška, Island i Velika Britanija, u 2021. godini bila na visokom osmom mjestu.

Podaci za period 2012. - 2021. pokazuju da je korištenje antibiotika godinama bilo u blagoj silaznoj putanji, ali se prošle godine ponovno dogodio rast, pa je tako potrošnja u Hrvatskoj s 18,2 preporučenih dnevnih doza na tisuću stanovnika u 2021. godini skočila na 20,2 doze u 2022., što je najveća brojka još od 2011. godine, kada je iznosila 20.

No kako je korištenje raslo i u drugim zemljama, prošle godine Hrvatska je završila na 13. mjestu. Prosjek EU-a prije dvije godine iznosio je 16,4, a lani 19,4. Najveću potrošnju lani je imao Cipar te je na vrhu zamijenio Rumunjsku, dok je uvjerljivo najmanja potrošnja već dug niz godina u Nizozemskoj. U desetogodišnjem periodu (2013.-2022.), statistički gledano, najveći porast potrošnje imali su Bugarska i Cipar, naveo je ECDC.

Podsjetimo da su ministri zdravstva država članica EU-a ljetos usvojili u Luxembourgu preporuku kojom nastoje potaknuti na manju potrošnju antimikrobnih lijekova, između ostaloga, smanjenje potrošnje antibiotika za 20 posto do 2030. godine.

U suradnji ECDC-om, u preporuci je utvrđeno nekoliko ciljeva EU-a koje bi trebalo ispuniti do 2030. To su smanjenje ukupne potrošnje antibiotika kod ljudi za 20 posto, upotreba antibiotika tako da najmanje 65 posto njihove ukupne potrošnje bude učinkovito i smanjenje infekcija trima ključnim bakterijama otpornima na antibiotike, što se uglavnom odnosi na bolnice.

ECDC u izvješću za 2022. navodi da se ukupna potrošnja antibiotika kombinirano u društvu i bolnicama smanjila za 2,5 posto između 2019. i 2022., što ukazuje na spori napredak prema cilju smanjenja od 20 posto do 2030. Međutim, nakon velikih smanjenja u 2020. i 2021., potrošnja se povećala 2022. U ECDC-u smatraju da bi to bi moglo značiti da su obrasci zimskih respiratornih virusa, društvenih kontakata, higijenskih navika i prakse propisivanja antibiotika sada slični onima prije pandemije covida.

Iz HALMED-a godinama upozoravaju na racionalnu i pravilnu uporabu antibiotika, pa tako na svojim stranicama napominju da su oni namijenjeni liječenju bakterijske infekcije, ali ne i virusne, da se njima ne liječe gripa i prehlada niti svaka grlobolja. Također, dodaju se njima ne snižava tjelesna temperatura te da ih treba uzimati samo po preporuci liječnika u jednakim vremenskim razmacima i dozu treba popiti cijelu.