Iako nije sudjelovao na ovogodišnjem savjetovanju ekonomista u Opatiji, guverner Hrvatske narodne banke dr. Željko Rohatinski je za vrijeme njegova održavanja ipak boravio na Kvarneru, pomno prateći poruke koje su odaslane, posebice kritike tečajne politike središnje banke koje je uputio predsjednik Mesić, ali i dio ekonomista.

U intervjuu za naš list guverner odgovara na te kritike te upozorava na probleme s kojima se moraju suočiti nositelji vlasti, prvenstveno Vlada Jadranke Kosor

S guvernerom Rohatinskim novinari Novog lista razgovarali su u opatijskom hotelu Ambasador u koji godinama dolazi.

'Ako se kao sukus kritika upućenih na račun središnje banke shvate mišljenja da tečaj ne može predstavljati cilj nego instrument, onda se radi o dubokom nerazumijevanju načina i bitnih odrednica funkcioniranja financijskog sustava. Dok to nije ništa neobično za političare, poražavajuće je kad se odnosi na sveučilišne profesore. Svima je jasno da je stabilnost financijskog sustava jedan od bitnih preduvjeta razvoja realnog sektora. Da nije tako, ne bi tko imao ni financirati taj razvoj.

Stabilnost podrazumijeva nekoliko elemenata, od kojih su dva bitna: prvo je likvidnost financijskog sustava, a drugo je njegova sigurnost u smislu da su njegovi akteri sposobni izvršavati svoje financijske obveze. Po prirodi stvari, neovisno o formalnim zakonskim odrednicama, jedan od temeljnih zadataka središnje banke je i da održava takvu stabilnost financijskog sustava. To HNB i radi. Znači, operativni cilj HNB-a je stabilnost financijskog sustava, njegova likvidnost i solventnost. Kako je u Hrvatskoj taj sustav visoko euriziran, onda je bitan element za održavanje te stabilnosti, znači za ostvarivanje operativnog cilja HNB-a, politika tečaja. Tečaj, dakle, nije cilj sam po sebi, već instrument za ostvarivanje tog operativnog cilja. Mislim da je to običnim ljudima više manje sasvim jasno, što čujem i u svakodnevnim razgovorima s njima. Izgleda, međutim, da nekim političarima i sveučilišnim profesorima to još nije postalo jasno, pa u svojim istupima koriste demagoške elemente.'

Predsjednik Mesić je središnju banku neizravno pozvao i na povećanje likvidnosti u sustavu. Je li HNB spreman dodatno relaksirati monetarnu politiku, primjerice kroz smanjenje obvezne rezerve, i je li to sada potrebno?

'Točno je da smo početkom ljeta na osnovi tadašnje situacije najavili i mogućnost smanjenja stope obvezne pričuve sa 14 na 12 posto. To je bilo najavljeno i u kontekstu tadašnje procjene Ministarstva financija da će država doći u ozbiljne probleme s likvidnošću već u rujnu. To se nije dogodilo jer su redovni prihodi države tijekom osmog i devetog mjeseca bili iznad očekivanja i nije bilo potrebe da se država u takvim uvjetima dodatno zadužuje kod domaćih banaka niti da HNB relaksacijom mjera monetarne politike povećava likvidnost bankarskog sustava da bi se država mogla dodatno zadužiti. Od tada je likvidnost financijskog sustava dobra, kamatne stope na prekonoćne kredite su ispod dva posto i nema trenutno potrebe za dodatnom relaksacijom monetarnih mjera, odnosno, temeljem toga, za ubacivanje nove likvidnosti u bankovni sustav. Ako se situacija izmjeni, HNB će na to reagirati na odgovarajući način.'

Plasirana su dva dosad najveća obveznička izdanja države. Rekli ste da je to istovremeno naše olakšanje i opasnost. Vidite li u ovom trenutku u izvršnoj vlasti kritičnu masu za promjenu dosadašnjeg modela ekonomske politike ili će se nastaviti po starom?

'Promjena modela naravno znači bitno drukčiju fiskalnu politiku od ove sada. Mislim da je ministar financija točno rekao da dodatno povećanje porezne presije nije moguće ili da bi bilo kontraproduktivno, te da u takvim uvjetima težište mora biti u promjenama na rashodnoj strani. Poznato je i to da je po projekcijama državnog proračuna za sljedeće tri godine opredjeljenje da se u 2010. uglavnom zamrznu rashodi na razini iz 2009. i da blagi nominalni očekivani rast prihoda rezultira manjim deficitom. To je načelno ispravan pristup, ali sam po sebi ne rješava bit problema. Zato što, kao prvo, zamrzavanje rashoda ne ostavlja neki veliki prostor za njihovu preraspodjelu, odnosno za smanjenje svih neracionalnosti koje postoje na rashodnoj strani. Točno je da je najveći dio tih rashoda utvrđen zakonima i da bi zadiranje u te rashode podrazumijevalo izmjenu propisa, međutim, odgovorna Vlada ne bi smjela bježati od takve opcije.'

Znači 87 posto proračuna ipak nije zadano?

'Tih 87 posto je utvrđeno zakonima koje je donio Sabor, a kao što ih je donio, tako ih može i promijeniti, ako za to ima razloga. Nemojte me pitati na koje točno stavke mislim jer bi to zadiralo u sferu rada Vlade, u koju ja niti imam ovlasti niti želim ulaziti.'

'U jednom razgovoru s premijerkom Kosor rekao sam da, s obzirom na cijelu situaciju, ništa ne bi smjelo biti nedodirljivo, osim čiste socijale za najugroženije slojeve stanovništva i investicija koje su u tijeku i mogu dati efekte u kratkom roku.'

Jeste li zadovoljni njezinim povratnim odgovorom, odnosno postupcima?

'Mislim da je smjer djelovanja ispravan, ali intenzitet djelovanja očito ovisi o odnosu političkih snaga, odnosu između koalicijskih partnera i odnosu između samih interesnih skupina unutar vladajuće stranke. Mislim da svi ti odnosi koče brže i radikalnije promjene.'

Dakle, premiju rizika koju Hrvatska plaća i dalje čini politički rizik.

 'Naravno.'