Bivša njemačka kancelarka Angela Merkel kaže da je zabrinuta zbog utjecaja tehnoloških milijardera, poput Elona Muska, na izabrane političke lidere, uključujući američkog predsjednika Donalda Trumpa. U intervjuu za njemački magazin Der Spiegel, koji je objavljen u petak uoči izdavanja njezinih memoara, Merkel je istaknula kako je ključna zadaća politike uspostavljanje ravnoteže između interesa običnih građana i moćnih pojedinaca
'Ako se krajnja politička moć previše podvrgava utjecaju kompanija, bilo putem financijske moći ili tehnoloških sposobnosti, to predstavlja izazov bez presedana za sve nas', izjavila je Merkel.
Kao primjer, Merkel je spomenula Elona Muska, izvršnog direktora kompanija Tesla i SpaceX, kojeg je Trump imenovao suvoditeljem novog Ministarstva za učinkovitost vlade, tijela za koje je predsjednik najavio da će djelovati izvan okvira tradicionalne vlade.
'Ako osoba poput Muska posjeduje 60 posto svih satelita koji kruže oko Zemlje, to mora biti razlog za veliku zabrinutost, uz sve političke aspekte', istaknula je Merkel, prenosi CNBC.
vezane vijesti
Tehnologija, politika i globalni utjecaj
SpaceX, Muskov projekt, upravlja satelitskim internetskim sustavom Starlink, koji uključuje više od 6.000 satelita. Ovaj sustav koristi širok spektar korisnika, od pojedinaca do kompanija i vladinih agencija, što dodatno naglašava njegov globalni utjecaj.
Merkelini memoari, naslovljeni 'Sloboda: Sjećanja 1954.–2021.', bit će objavljeni 26. studenog u više od 30 zemalja. Knjiga, napisana prije Trumpova reizbora, osvrće se na njezinu političku karijeru, uključujući složene odnose s bivšim američkim predsjednikom.
'Njegova pobjeda me rastužila', rekla je Merkel za Spiegel. 'Ako netko u politici ne dopušta mogućnost win-win situacija, nego priznaje samo pobjednike i gubitnike, to stvara ogromne prepreke za multilateralizam.'
Objavljivanje knjige dolazi u trenutku kada Merkel suočava kritike zbog nasljeđa svojih 16 godina na vlasti. Njemačka se danas suočava s ekonomskim izazovima, političkim nesuglasicama i rastućim međunarodnim krizama, što dodatno potiče rasprave o njenom nasljeđu.
Memoari koji otkrivaju odnose s moćnim liderima
Memoari pružaju uvid u Merkeline odnose s globalnim liderima, uključujući ruskog predsjednika Vladimira Putina. Merkel opisuje kako je tijekom svog mandata pokušala usporiti želju Ukrajine za brzim ulaskom u NATO jer se bojala vojnog odgovora Rusije, piše Deutsche Welle.
Politiku Angele Merkel prema Rusiji i Ukrajini u Kijevu joj i danas zamjeraju. O ključnom NATO summitu 2008. u Bukureštu, na kojem se raspravljalo o planu za dodjelu statusa kandidata za članstvo Ukrajini i Gruziji, sada 70-godišnja Merkel piše: 'Razumjela sam želju srednjoeuropskih i istočnoeuropskih zemalja da što brže postanu članice NATO-a. Primanje nove članice nije trebalo donijeti sigurnost samo toj zemlji, već i NATO-u.'
Merkel je uočila rizike na ukrajinskom poluotoku Krimu. 'Takva povezanost s ruskim vojnim strukturama nije postojala kod nijednog NATO kandidata do tada. Osim toga, samo je manjina ukrajinskog stanovništva tada podržavala članstvo u NATO-u', prisjeća se Merkel.
Na kraju je postignut kompromis, ali uz cijenu, kako Merkel piše: 'To što Gruzija i Ukrajina nisu dobile obećanje o MAP statusu (status kandidata za članstvo) za njih je značilo 'ne' njihovim nadama. Ali to što im je NATO istovremeno dao opće obećanje o mogućem članstvu, za Putina je bilo 'da' članstvu obje zemlje - objava ulaska u sukob.'
Susret s Trumpom
Merkel se u svojim zapisima prisjeća i prvog susreta s američkim predsjednikom Donaldom Trumpom. Trump ju je 2017. u Ovalnom uredu Bijele kuće pitao o njezinu odnosu s Putinom. 'Činilo se da ga ruski predsjednik vrlo fascinira', piše Merkel.
Sljedeća konferencija za medije otkrila je teškoće u odnosu između Merkel i Trumpa. Trump je upućivao prigovore Njemačkoj, dok mu je Merkel odgovarala brojkama i činjenicama. Trump je sve promatrao iz perspektive poslovnog čovjeka u nekretninama koji želi zemljište, primjećuje bivša kancelarka.
U privatnoj audijenciji kod pape Franje nekoliko mjeseci kasnije Merkel je izrazila zabrinutost zbog mogućeg povlačenja SAD-a iz Pariškog klimatskog sporazuma. 'Bez navođenja imena, pitala sam ga kako bi se nosio s fundamentalno različitim mišljenjima unutar skupine važnih osoba. Odmah me razumio i kratko odgovorio: 'Savijati, savijati, savijati, ali paziti da se ne slomi.'
Schröder nakon gubitka izbora
Posebno značajna je i scena iz 2005., kada je Merkel preuzela dužnost. Socijaldemokratski kancelar Gerhard Schröder nije želio priznati poraz u televizijskoj emisiji u izbornoj noći. 'Sjedila sam ondje kao da uopće nisam dio toga, već kao da kod kuće pred televizorom gledam scenu. Stalno sam si govorila: Ne ulazi u sukob s drugima, jer ćeš ući u ton koji nije primjeren', prisjeća se Merkel.
Bila je svjesna da svjedoči nečem posebnom. 'Sumnjala sam da bi Gerhard Schröder tako nastupio prema muškarcu', prisjeća se žena koja će potom vladati Njemačkom sljedećih 16 godina.
