Najmanje 44 osobe dosad su poginule u nasilnim prosvjedima koji od utorka traju u južnim iračkim gradovima, a više od tisuću osoba je ozlijeđeno.

Nemiri koji su krenuli zbog korupcije i lošeg standarda života prvi je veći izazov za Abdula Mahdija koji je vlast preuzeo prošle godine uz podršku šijitskih stranaka, koje dominiraju Irakom od pada Sadama Huseina 2003. godine.

Prosvjedi se događaju u vrijeme šijitskog hodočašća Arbaina na kojem se očekuje 20 milijuna ljudi koji će danima pješke putovati južnim Irakom. To je jedno od najvećih godišnjih okupljanja na svijetu, puno veće od hadža u Meki.

Iračka prijestolnica je uoči molitve u petak većinom mirna. Diljem grada su raspoređene specijalne snage i vojska te je uspostavljen policijski sat, no tisuće prosvjednika ga u četvrtak nisu poštivale.

Iračani očekuju da će prosvjedi buknuti kasnije tijekom dana jer nisu dobili zadovoljavajuć odgovor političara koje optužuju da svojom korupcijom i lošim upravljanjem sprječavaju oporavak Iraka nakon godina rata.

Abdul Mahdi je u televizijskoj poruci u četvrtak navečer kazao kako su političari svjesni patnje građana.

'Ne živimo u tornjevima od bjelokosti - hodamo među vama po ulicama Bagdada', rekao je.

Pozvao je na mir i podršku zastupnika u preustroju kabineta kako bi ga se oslobodilo od utjecaja moćnih stranaka i skupina. Najavio je da će vlada raspravljati o temeljnom dohotku za siromašne obitelji, no da ne postoje 'magična rješenja' za poboljšanje države. U isto vrijeme prosvjednici traže njegovu ostavku.

Dvije godine nakon pobjede nad Islamskom državom Irak je napokon postigao mir koji mu je omogućio slobodnu trgovinu na duži period po prvi put od sedamdesetih godina.

Proizvodnja nafte je na rekordnim razinama, što Bagdadu daje značajna sredstva.

No nakon desetljeća ratova i sankcija infrastruktura u državi i dalje je loša, gradovi su razrušeni, a nezaposlenost u populaciji od 40 milijuna stanovnika veoma je visoka.