Udar na konzulat, koji se nalazi u aneksu veleposlanstva u Damasku, uslijedio je nakon vala smrtonosnih izraelskih napada usmjerenih na Irance koji operiraju u Siriji. Prošlog petka u izraelskim napadima u Siriji poginule su 53 osobe, uključujući 38 sirijskih vojnika i sedam pripadnika Hezbolaha. Kao i obično, Tel Aviv nije komentirao napad, ali su ranije zaprijetili da neće mirno promatrati konstantne topničke i raketne napade proiranskog Hezbolaha na sjever Izraela.

Iranski ministar vanjskih poslova Hosein Amir-Abdolahian izjavio je da je na konzulat te zemlje u glavnom sirijskom gradu ispaljeno šest projektila iz izraelskog borbenog zrakoplova F-35 te se još uvijek identificiraju tijela ubijenih. Projektili su u potpunosti razorili aneks iranskog veleposlanstva u Damasku. Prema posljednjim podacima, u napadu je ubijeno najmanje 11 osoba, od čega niz pripadnika Iranske revolucionarne garde. Veliki ajatolah Ali Hamnei zaprijetio je odmazdom poručivši da će 'Izrael zažaliti ovaj zločin'. Ranije je Amir-Abdolahian najavio da će Iran recipročno odgovoriti - u vrijeme i na mjestu koje budu željeli.

Ono što je sigurno i što je priznao i Teheran je da su ubijena tri visoka generala: Mohamad Reza Zahedi i njegov zamjenik Hadži Rahimi. Također je objavljeno da je među žrtvama brigadni general Hosein Amirolah, načelnik glavnog stožera snaga Al Kuds u Siriji i Libanonu.

Vjeruje se da je Zahedi najviši iranski predstavnik ubijen na sirijskom tlu.

Iranska revolucionarna garda (IRGC) osnovana je odmah nakon Islamske revolucije 1979. kako bi se zaštitio šijitski klerikalni vladajući sustav i pružila protuteža regularnim oružanim snagama. Revolucionarna garda odgovara izravno iranskom vrhovnom vođi, ajatolahu Aliju Hameneiju. Ima oko 125.000 vojnika i postrojbe sva tri roda vojske - pješadije, mornarice i zrakoplovstva. Al Kuds je ogranak Iranske revolucionarne garde specijaliziran za operacije u inozemstvu.

Više o Iranskoj revolucionarnoj gardi pročitajte ovdje.

Zahedi je bio visokopozicionirani pripadnik elitnih snaga Al Kuds te je prethodno zapovijedao zračnim i kopnenim snagama Revolucionarne garde. Godinama je koordinirao iranske aktivnosti sa sigurnosnim snagama sirijskog režima Bašara al Asada i Hezbolahom u Libanonu. Bio je jedan od prvih pripadnika Iranske revolucionarne garde poslan u Siriju da uguši revoluciju 2011. koja je prijetila rušenjem režima.

Ako se zna da je, prema dostupnim podacima, Zahedi bio na čelu posebne jedinice unutar skupine Al Kuds, čiji je posao, između ostalog, prebacivanje Hezbolahu oružja iz Teherana u Libanon, tj. na granicu s Izraelom, onda je jasno zašto je bio na samom vrhu popisa za odstrel. Hezbolah je libanonska proiranska milicija koja iz te zemlje često raketira ciljeve na jugu Izraela. Također, 2006. godine vodila je rat protiv Izraelaca koji nije izgubila te je od tada još dobila na snazi i samopouzdanju.

Prema pisanju Al Mayadeena, libanonske medijske kuće bliske Hezbolahu, Zahedi je rođen 1960., a Iranskoj revolucionarnoj gardi pridružio se 1980. godine, manje od godinu dana nakon pobjede Islamske revolucije. Kao jedan od najistaknutijih vođa Al Kudsa, bio je zamjenik šefa operacija IRGC-a. Navodi se da je brigadni general također vodio bataljun i elitne snage Revolucionarne garde tijekom Iračko-iranskog i građanskog rata u Siriji, zapravo posredničkog sukoba međunarodnih i regionalnih sila. The Guardian piše da je sudjelovao i u razbijanju građanskih prosvjeda 2019. godine.

Zahedi je bio na popisu sekundarnih sankcija SAD-a te na meti sankcija UN-a zbog povezanosti s iranskim nuklearnim i balističkim programima. Prema izvješćima nekih medija, došao je u iranski konzulat, gdje je ubijen, kako bi se sastao s vođama palestinskog Islamskog džihada.

Iran upravlja mrežom militantnih skupina na Bliskom istoku, a ona uključuje palestinski Hamas, spomenuti libanonski Hezbolah, jemenske hutiste te više skupina u Iraku, od kojih se u posljednje vrijeme ističe Kataib Hezbolah, a odgovorna je za smrt troje američkih vojnika u Jordanu.

Nakon što su se aktivno uključili u građanski rat u Siriji i praktički spasili režim Bašara al Asada od propasti, u toj zemlji imaju značajnu vojnu prisutnost. Mreža proiranskih milicija aktivna je i od početka rata u Gazi kako bi izvršila pritisak na Izrael i njegovog najvjernijeg saveznika, Sjedinjene Američke Države, te iskazala potporu Palestincima i Hamasu, ali i kako bi prisilila Washington da izravno pregovara s Iranom. Proiranske iračke milicije napadaju američke ciljeve u regiji, Hezbolah raketira Izrael, a hutisti ometaju plovidbu kroz Crveno more. Svime se upravlja iz Teherana.

Napad na njenog diplomatskog predstavnika, čiji su prostori inače zaštićeni i nepovredivi, a čiji dužnosnici uživaju imunitet, šalje snažnu poruku Islamskoj Republici. Iranski ministar vanjskih poslova Amir-Abdolahian pozvao je međunarodnu zajednicu na 'ozbiljan odgovor' na ovo 'kršenje svih međunarodnih obaveza i konvencija'.

Izrael je ovim udarom signalizirao da niti jedan predstavnik Irana neće biti pošteđen ma gdje se nalazio. Udar također dolazi dan nakon napada na južni izraelski grad Eilat, za koji su odgovornost preuzele iračke milicije.

Usred rata u Gazi, uz nestabilan libanonski front, Izrael je ciljao na visoke čelnike palestinskih frakcija i Hezbolaha diljem regije. Također je kao mete odredio pripadnike IRGC-a, ali dosad Izraelci nisu uspjeli ostvariti napad na nekoga na tako visokom položaju poput Zahedija.

Krajem prosinca 2023. u udaru koji se pripisuje Izraelu ubijen je Razi Musavi, jedan od najviših savjetnika Revolucionarne garde u Siriji i bliski suradnik ubijenog zapovjednika Kasima Sulejmanija, a sredinom siječnja u blizini Damaska ubijen je Hojatolah Omidvar, zamjenik šefa vojne obavještajne službe Al Kudsa.

Ubojstvo niza visokih časnika već je izazvalo reakcije proiranskih milicija u regiji te iranske vlade. Ciljani su navodno izraelski ciljevi oko Erbila u kurdskom području sjevernog Iraka, kao i mete na sjeveru Sirije, koji kontroliraju i kurdske snage uz zaštitu Washingtona.

Ali Teheran, koji od početka rata u Gazi želi izbjeći regionalnu eskalaciju, do sada nije bio voljan izravno se sukobiti sa SAD-om i Izraelom, radije ciljajući na simbolične mete da bi umirio svoju domaću javnost. Američki napad, u kojem je ubijen general Sulejmani u Bagdadu u siječnju 2020., još uvijek nije 'osvećen', kao što su Iranci prijetili da će učiniti 'u dogledno vrijeme'. No ne treba podcijeniti njihovu želju za osvetom.

Unatoč gubicima, iranska mreža može brzo popuniti rupe u zapovjednom lancu, ali ponekad je upitna učinkovitost tih zamjena. Esmail Kani, koji je preuzeo dužnost šefa Al Kudsa nakon atentata na Sulejmanija, često je bio kritiziran zbog samozatajnosti iako je uspio natjerati gotovo sve iračke milicije da obustave napade na interese SAD-a nakon smrti tri američka vojnika u Jordanu. Ta vrsta nestabilne atmosfere mogla je odvesti regiju u opći sukob koji Iran ne želi i ne bi ga mogao u potpunosti kontrolirati.