Nakon što je premijer Andrej Plenković 27. travnja iz Vlade izbacio Mostove ministre mnogi na političkoj sceni očekivali su da će odmah potom učiniti drugi korak – dati ostavku, čime pada cijela Vlada, te istodobno ići na raspuštanje Sabora, čime bi se stekli uvjeti da se izvanredni parlamentarni izbori održe već početkom lipnja s drugim krugom lokalnih izbora.

Iako je stranka potpuno stala iza njega nakon što je raskrstio s Mostom, a oporba predvođena SDP-om bila u komi, Plenković je odlučio da ipak neće iskoristiti taj povoljan momentum i na brzim izborima pomesti nekonsolidiranu oporbu koja uz to nema čak ni lidera.

Računao je da će HSS pridobiti na svoju stranu, a nakon što je od njih dobio odbijenicu, oko je bacio na HNS. Dakle propustio je i drugu priliku za brze izbore na kojima bi, kako su stvari tada stajale, HDZ uvjerljivo pobijedio. Na koncu je uspio dobiti razlomljeni HNS, s čijih će pet ruku u Saboru formirati novu parlamentarnu većinu. Cijena za to bila su tri mjesta u Vladi.

I danas nekim analitičarima, kao i političarima, nije jasno zašto šef HDZ-a Andrej Plenković nije išao riješiti političku krizu novim izborima.

Posljednjih tjedana razgovarali smo s brojnim HDZ-ovcima na tu temu, koji su nam prenijeli razmišljanja vodstva stranke te najužeg kruga suradnika i savjetnika predsjednika HDZ-a i Vlade Andreja Plenkovića.

Sukus svih objašnjenja koje su nam ponudili HDZ-ovci otprilike je ovakav: Plenković se za nove izbore nije odlučio zato što je bio uvjeren da, unatoč uvjerljivoj pobjedi na tim izborima, ipak ne bi osvojio dovoljno mandata da samo uz pomoć osam ruku zastupnika nacionalnih manjina ima apsolutnu većinu u Saboru (76 mandata).

'Nakon što smo shvatili da na HSS ne možemo računati sve dok je na čelu te stranke Krešo Beljak, a treći put ulaziti u kombinaciju s Mostom ne dolazi u obzir, ispada da bi se HDZ za tih nekoliko mandata koji bi nam nedostajali do apsolutne većine morao obratiti HNS-u.

Jer nakon raskida s Mostom i udaljavanja HSS-a u HDZ-u danas imamo vrlo sužen koalicijski potencijal. Tako da shvaćam Plenkovićevu logiku: zašto bih se iscrpljivao na još jednim izborima nakon kojih bih pregovarao s HNS-om kad 'narodnjake' ili dio njih mogu imati i bez izbora. Možete reći i da je kockao, jako riskirao, ali je na koncu uspio doći do nove parlamentarne većine', rekao je za tportal izvor iz vodstva stranke.

Na lanjskim izvanrednim parlamentarnim izborima HDZ je s nekoliko patuljastih partnera osvojio 61 mjesto u Saboru, lijeva koalicija predvođena SDP-om 54, Most 13, a Živi zid osam mandata.

U HDZ-u smatraju da bi na ljetnim izborima osvojili samo dva-tri mandata više nego lani, lijevi centar (SDP, HSS, HSU, HNS…) ukupno bi izgubio oko deset mandata, a Most i Živi zid ostali bi na otprilike istim pozicijama.

'Tih deset mandata koje bi izgubila ljevica ne bismo dobili mi, nego stranke i nove nezavisne liste slične Živom zidu ili one još nepredvidljivije, s kojima ni mi ni bilo tko drugi ne bismo mogli surađivati. S druge strane ojačala bi krajnja desnica koja bi se okupila oko Zlatka Hasanbegovića i Brune Esih. A Plenković s njima ne želi koalirati. Dakle jedini s kime bismo mogli pregovarati su manjine i HNS.

A nakon udaljavanja od SDP-a, bojim se, HNS ne bi na ljetnim izborima osvojio više od tri ili četiri mandata. I što ako nam to ne bi bilo dovoljno za većinu? Plenković se bojao tog scenarija i zato je odlučio pošto-poto izbjeći izbore i odmah sastaviti novu većinu', objašnjava nam Plenkovićevu 'matematiku' izvor iz HDZ-a.