Time se Hrvatska izjednačila s Njemačkom, Makedonijom i Mađarskom, dok, primjerice, Austrija, Crna Gora i Italija propisuju redovno stjecanje državljanstva nakon 10 godina.

Novost je i uvođenje generacijskog ograničenja za iseljenike. Ako Sabor prihvati izmjene zakona, hrvatsko državljanstvo će moći zatražiti samo potomci iseljenika do trećeg koljena.

Na taj način, kažu iz Vlade, onemogućit će se stjecanje državljanstva osobama koje ne poznaju hrvatski jezik i kulturu, a čiji su preci u petom ili šestom koljenu iselili iz Hrvatske. Takvim je osobama hrvatsko državljanstvo isključivo trebalo radi ulaska bez viza i mogućnosti rada u razvijenijim zemljama

Izmjenama se definira i način dokazivanja pripadnosti hrvatskom narodu te propisuje da se ono utvrđuje ranijim deklariranjem te pripadnosti u pravnom prometu, navođenjem te pripadnosti u pojedinim javnim ispravama, zaštitom prava i promicanjem interesa hrvatskog naroda i aktivnim sudjelovanjem u hrvatskim kulturnim, znanstvenim i sportskim udrugama u inozemstvu.

U tu izmjenu se išlo, objašnjavaju iz Vlade, jer su uočeni brojni slučajevi zlouporaba prava i nezakonitog postupanja stranih državljana (krivotvorenje isprava, lažno predstavljanje i nacionalno izjašnjavanje).

Uvodi se i nova odredba prema kojoj osobe koje su 8. listopada 1991. imale prebivalište u Hrvatskoj i kojima je odobren stalni boravak, a do danas nisu stekle državljanstvo, ispunjavaju pretpostavke za stjecanje državljanstva u pogledu duljine prijavljenog boravka.