Iskustva iz BiH u potrazi za osobama nestalima tijekom rata dragocjena su i bit će primijenjena i u Ukrajini, suočenoj s ruskom agresijom, kazala je u ponedjeljak zamjenica šefa Delegacije EU u BiH Ekaterina Dorodnova najavivši i nastavak pomoći u potrazi za nestalima na području bivše Jugoslavije
Tijekom ratova na području bivše zajedničke države 90-ih godina prošlog stoljeća prijavljen je nestanak oko 40 tisuća osoba od čega 35 tisuća samo s područja BiH.
Sudbina velikog broja nestalih je razriješena, no još uvijek se traga za oko 11 tisuća osoba, od čega je njih 7628 s područja BiH.
Istražiteljski timovi su u proteklim desetljećima ekshumacijama došli do posmrtnih ostataka nestalih, a njihov identitet naknadno je najvećim dijelom potvrđen usporedbom DNK uzoraka iz pronađenih posmrtnih ostataka i krvi preživjelih srodnika. Te su se analize provodile u laboratoriju Međunarodnog povjerenstva za nestale osobe (ICMP), čije je sjedište godinama bilo u Sarajevu, no sada je premješteno Nizozemsku.
"Činjenica da je 80 posto slučajeva (nestalih osoba) riješeno impresivna je", kazala je Dorodnova nakon što se u Sarajevu sastala s čelnicima Instituta za nestale osobe BiH (INO).
Istaknula je ipak kako rat u Ukrajini sada diktira nove prioritete pa će organizacije poput ICMP-ja, koje su u proteklim godinama pomagale proces potrage za nestalima na području bivše Jugoslavije, sada morati preusmjeriti svoje kapacitete.
Potvrdila je kako EU stoga želi poduprijeti jačanje lokalnih kapaciteta radi dovršetka procesa potrage za nestalim. Već je odobreno ili odobrila ili planirano 7,5 milijuna eura za financiranje takvih projekata, uključujući uspostavu forenzičkog laboratorija u samoj BiH.
Ravnatelj INO Mujo Hažiomerović potvrdio je kako politički problemi dodatno kompliciraju davno planiranu tranziciju.
"Željeli bimso da se ICMP ne povlači s obzirom na trenutačno političku situaciju u BiH no doći se trenutak kada će to biti neizbježno", upozorio je Hadžiomerović.
