Ta odluka predstavlja najnoviji obrat u žestokom sporu koji je zasjenio islandske ambicije da postane članica Europske unije.

Time je sud Europskog udruženja za slobodnu trgovinu (EFTA), nadležan za trgovinske sporove između članica Europske unije i zemalja koje to nisu ali su dio zajedničkog Europskog ekonomskog područja (EEA), pravno verificirao odgovor vlade u Reykjaviku na kolaps tamošnjeg bankovnog sektora 2008. i 2009. godine.

Vlade Velike Britanije i Nizozemske potrošile su 3,9 milijardi eura za isplatu osiguranja 340.000 građana koji su izgubili ušteđevinu u kolapsu Icesavea.

Island je odbio pokriti gubitke iz državnog proračuna, a sud EFTA-e odobrio je njegovu odluku, odbacivši zahtjeve Londona, Haaga i Europske komisije.

Presuda se temelji između ostalog na činjenici da islandski zakon o bankama u spornom razdoblju nije precizno propisivao proceduru rješavanja međunarodne financijske krize.

Icesave je bio internetska banka Landsbankija, najveće od tri velike islanske banke koje su u međuvremenu propale.

Zahtjev da se povrat duga Icesavea financira novcem poreznih obveznika već je dva puta odbijen na referendumu pa je jedino rješenje za Island bilo posezanje za imovinom matične Icesaveove banke Landsbanki.

Grupa nadležna za likvidaciju Landsbankija isplatila je dosada otprilike polovinu traženog iznosa koji bi po njihovim procjenama trebao biti vraćen u cijelosti u roku od tri godine.