Na zagrebačkom suđenju ratnom vođi pobunjenih hrvatskih Srba Milanu Martiću za raketiranje hrvatskih gradova u svibnju 1995. ispitani su prvi svjedoci, a nepravomoćna presuda bi, prema sudskim procjenama, mogla biti izrečena na ljeto iduće godine
Sudac Tomislav Juriša u ponedjeljak je, nakon nekoliko mjeseci proučavanja dokumentacije iz spisa, ispitao troje od 10 poznatih svjedoka.
Za raketiranje Zagreba, Karlovca i Jastrebarskog, osim Martiću koji u Estoniji služi 35-godišnju kaznu zatvora zbog ratnih zločina u Hrvatskoj, sudi se i tadašnjem vojnom zapovjedniku tzv. Republike Srpske Krajine Milanu Čeleketiću koji je također nedostupan hrvatskom pravosuđu.
Kako je od zločina koji se Martiću i Čeleketiću stavljaju na teret prošlo više od 20 godina, mnogi od ranije navednih svjedoka su umrli. Sud ih planira ispitati još pedesetak nakon čega slijede svjedoci i vještaci iz haškog postupka pa se kraj suđenja ne može očekivati prije ljeta 2017.
Optužnicu protiv Martića i Čelektića zbog osvetničkog raketiranja hrvatskih gradova nakon vojno-redarstvene akcije Bljesak zagrebačko Županijsko državno odvjetništvo podiglo je još u siječnju 2003.
Odluka o podizanju optužnice i pred hrvatskim sudom donesena je nakon saznanja da tužiteljstvo Haškog suda, koje je Martića tada već teretilo za raketiranje Zagreba, ne namjerava optužiti i Čeleketića, kao i da haškom optužnicom nisu obuhvaćena raketiranja Karlovca 1. i 2. svibnja te raketni napad na Jastrebarsko, 3. svibnja 1995.
Hrvatsko tužiteljstvo Martića i Čeleketića tereti za kaznena djela protiv čovječnosti i međunarodnog prava ratnim zločinom protiv civilnog stanovništva.
U listopadu 2008. žalbeno vijeće Haškog suda potvrdilo je kaznu kojom je godinu ranije Martić osuđen na 35 godina zbog progona, ubojstava, mučenja, deportiranja i ostalih zločina protiv čovječnosti i kršenja zakona i običaja rata počinjenih početkom devedesetih protiv Hrvata i ostalih nesrba u Hrvatskoj.
Martić je osuđen kao sudionik udruženog zločinačkog pothvata koji je vodio bivši jugoslavenski predsjednik Slobodan Milošević, a u presudi je uz granatiranje Zagreba u kojem je u svibnju 1995. poginulo sedam osoba, a deseci su ranjeni naveden i niz drugih zločina nad hrvatskim civilima u selima od Saborskog do Škabrnje gdje su ubijene stotine ljudi, uglavnom staraca i žena.
